Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15378/1848-9540.2023.46.01
Mediteranska prehrana 3.0 – od tradicijske kuhinje do održivih politika
Jelena Ivanišević
orcid.org/0000-0002-2252-5938
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Ana Tominc
orcid.org/0000-0001-7894-1685
; Queen Margaret University Edinburgh
Elisabetta Moro
orcid.org/0000-0002-7954-2405
; “Suor Orsola Benincasa” Sveučilište u Napulju
Ken Albala
; University of the Pacific
F.Xavier Medina
orcid.org/0000-0002-8067-355X
; Universitat Oberta de Catalunya (UOC)
Darko Babić
; Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Katedra za muzeologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Ovaj će rad nastojati u kratkim crtama opisati konceptualne transformacije mediteranske prehrane od druge polovine 20. stoljeća do danas. Ovaj nesumnjivo popularni prehrambeni model, koji objedinjuje različite prehrambene kulture Sredozemlja, isprva je prepoznat
kao zdravstveno blagotvoran, nudeći pomoć u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Početni impuls globalne popularnosti prehrambene kulture Sredozemlja, koji dolazi iz medicinskih
i nutricionističkih znanosti, dugoročno je pripomogao pojednostavljenju složenih prehrambenih sustava Sredozemlja koji se od 2000-ih počinju prepoznavati kao homogeni kulinarski i kulturni obrazac. Nakon što je mediteranska prehrana 2010. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, razumijevanje ove prehrambene kulture nesumnjivo se promijenilo. Danas mediteranska prehrana dobiva svoje nove artikulacije unutar politika održivog razvoja, očuvanja bioraznolikosti i ekosustava koje dugoročno nastoje razviti nove političke i ekonomske modele u okviru nužne transformacije trenutnih prehrambenih sustava prema zelenijim i održivijim rješenjima.
Ključne riječi
tradicijska kuhinja; Sredozemlje; mediteranska prehrana; nematerijalna kulturna baština; održive prehrambene politike; održiva prehrana
Hrčak ID:
311796
URI
Datum izdavanja:
20.12.2023.
Posjeta: 1.721 *