Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

https://doi.org/10.31299/log.13.2.5

Učestalost postavljanja dijagnoze diskalkulije u logopedskom radu

Irena Filipović Perić ; Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Logopedska služba za dijagnostiku i terapiju, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 10, 10 000 Zagreb
Nikolina Gelo orcid id orcid.org/0009-0004-2516-245X ; Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Logopedska služba za dijagnostiku i terapiju, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 10, 10 000 Zagreb
Ana Punjek Vizek ; Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Logopedska služba za dijagnostiku i terapiju, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 10, 10 000 Zagreb
Loris Mujagić orcid id orcid.org/0009-0008-8259-8961 ; Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Služba za medicinsku rehabilitaciju djece školske dobi, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 10, 10 000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 360 Kb

str. 83-88

preuzimanja: 247

citiraj


Sažetak

Dijagnoza diskalkulije postavlja se ako djetetove sposobnosti usvajanja matematike zaostaju dvije godine za kronološkom dobi, a nisu posljedica intelektualnih teškoća ili neodgovarajuće poduke. S obzirom na nepostojanje standardiziranog mjernog instrumenta za diskalkuliju, opravdano je pitanje koliko se taj poremećaj dijagnosticira u logopedskom radu. Cilj ovog pilot-istraživanja je utvrditi udio dijagnoze
diskalkulije, kao i sumnje na istu kod pacijenata uključenih u logopedsku terapiju u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Zagreb. Točnije, istraživanjem se nastojalo utvrditi - je li veći
broj djece kod koje postoji sumnja na postojanje poremećaja ili one koja imaju postavljenu dijagnozu diskalkulije. Podaci su prikupljeni upitnikom oblikovanim za potrebe ovog istraživanja, koji je ispunilo 45 logopeda zaposlenih u Poliklinici, koji su u trenutku istraživanja u terapiji imali ukupno 1350 pacijenata. Analiza odgovora pokazuje da je u ukupnom broju pacijenata samo 0,44 % onih kojima je postavljena dijagnoza diskalkulije (F81.2; MKB-10, 1994), dok kod 3,48% pacijenata u dobi od trećeg razreda nadalje postoji sumnja na diskalkuliju, ali ona nije izdvojena kao dijagnostički entitet. Rezultati ovog pilot-istraživanja pokazuju postojanje većeg broja djece kod koje nije dijagnosticirana diskalkulija (F81.2), iako za to postoje kliničke indikacije. Potrebna je dodatna edukacija, kao poticaj logopedima u postavljanju dijagnoze i kreiranju terapijskih postupaka.

Ključne riječi

diskalkulija; postavljanje dijagnoze diskalkulije; terapija diskalkulije; matematičke vještine; predmatematičke vještine

Hrčak ID:

311982

URI

https://hrcak.srce.hr/311982

Datum izdavanja:

21.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 568 *