Povijesni prilozi, Vol. 42 No. 65, 2023.
Original scientific paper
https://doi.org/10.22586/pp.v42i65.27861
Posjedi Rogovske opatije na skradinskom području
Tomislav Galović
orcid.org/0000-0001-8408-0615
Abstract
Benediktinski kraljevski samostan (monasterium regale) sv. Ivana Evanđelista (sancti Iohannis Apostoli et Evangeliste) u Biogradu na Moru utemeljen je 1060. godine. Nakon mletačkoga razaranja Biograda 1125. i preseljenja njegovih redovnika na obližnji Pašman samostan je promijenio ime u samostan svetih Kuzme i Damjana (monasterium sanctorum Cosme et Damiani de Monte). Njegov je najveći i najvažniji posjed bio Rogovo u biogradskom zaleđu, zbog čega je često nazivan rogovskim, a samostanska zajednica Rogovskom opatijom. Tim se nazivom objedinjuje i biogradska i pašmanska dionica njezine povijesti. Istraživanjem topografsko-toponimijske problematike i posjedovnih odnosa Rogovske opatije ustanovljene su dvije glavne skupine samostanskih posjeda. S jedne su strane posjedi na kopnu (Biograd, Bošana, Bubnjani, Bućina/Bučina, Diklo, Doljani, Dračani, Dubrovica/Dubrava, Gorica, Jagodnje, Jasenje/Jasenica, Jošani, Kamenjane, Lišani, Miranje, Nabrežje, Puntamika, Rača/Narak, Rasohatica, Raštani, Rogovo, Rogovšćica, Sidraga, Sikovo, Skradin, Sošina, Šibenik, Tinj, Tustica, Vransko blato / Vransko jezero, Vrbica, Zadar, Zidine/Zidić), a s druge posjedi na otočnom dijelu (Žirje, niz posjeda na Pašmanu, posjedi na Ugljanu u mjestu Ugljanu). U radu se analiziraju posjedi Rogovske opatije na skradinskom području, ali i na teritoriju Sidraške županije, nad kojim je jurisdikciju imala Skradinska biskupija. Dodatno se ističu problemi vezani za jurisdikciju između Rogovske opatije i te dijeceze.
Keywords
Rogovska opatija (samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu); benediktinci; Skradin; skradinsko područje; Skradinska biskupija; srednji vijek
Hrčak ID:
313298
URI
Publication date:
20.12.2023.
Visits: 309 *