1. UVOD
Temeljem dostupnih podataka, utvrđene su relativno velike površine nekorištenog poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj (Husnjak i sur., 2020., Husnjak i sur., 2022.). Značajne površine nekorištenog poljoprivrednog zemljišta nalaze se u sve tri poljoprivredne regije: Panonskoj, Gorskoj i Jadranskoj. Neosporno je da se zapuštanje poljoprivrednog zemljišta te njegovo neadekvatno ili neracionalno korištenje može i mora razmatrati i s ekonomskih, socijalnih, ekoloških, ali i sigurnosnih stajališta (Romić i Njavro, 2019.). Procjenjuje se da se zbog nekorištenja poljoprivrednog zemljišta, propušta ostvarivanje znatnog prihoda iz poljoprivrede. Smatra se da bi se revitalizacijom tih površina i njihovim potpunim stavljanjem u funkciju poljoprivredne proizvodnje, značajno doprinijelo razvoju poljoprivrede, a i sveukupnom razvoju gospodarstva u Hrvatskoj, s obzirom na višestruki učinak poljoprivrede koji ona generira u drugim gospodarskim granama. Međutim, statistički podaci pokazuju da se iz Hrvatske u zadnje vrijeme iselio značajan broj stanovnika, ovisno o pojedinim naseljima. Posljedica depopulacije je smanjenje poljoprivredne proizvodnje i prestanak obrade većeg dijela poljoprivrednog zemljišta. Napuštanje prostora od strane mlađe i životno vitalnije populacije problematizira održivost stočarske proizvodnje u mogućoj i dostatnoj mjeri. S aspekta uzgoja krmnih kultura, potencijali nekorištenog poljoprivrednog zemljišta posebno su značajni u Panonskoj regiji s obzirom na udio stočarske proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Jednako tako ti su potencijali značajni i u Gorskoj i u Jadranskoj regiji, gdje su zemljišni resursi zbog manjeg stupnja plodnosti pogodniji za korištenje kao pašnjaci. Izbor krmnih kultura ovisi o agroekološkim uvjetima pojedine regije, s obzirom da su oni vrlo različiti, te da za istu kulturu mogu varirati od povoljnih do nepovoljnih. To osobito dolazi do izražaja na brežuljkastom i brdovitom terenu. Poznavanjem tla, klime i reljefa, moguće je procijeniti koje se krmne kulture mogu uzgajati u određenoj poljoprivrednoj regiji. Pri tome je nužno uvesti sustavnost u raspolaganje nekorištenim zemljištem te stočarima ukoliko je moguće osigurati mogućnost kupnje ili dugoročnog zakupa.
Kao prilog planiranju korištenja poljoprivrednog zemljišta koje se u Hrvatskoj ne koristi, u radu se prikazuje pogodnost toga zemljišta za uzgoj krmnih kultura.
2. KORIŠTENI MATERIJALI I METOLOGIJA RADA
Za procjenu pogodnosti nekorištenog poljoprivrednog zemljišta za uzgoj krmnih kultura u Hrvatskoj, korištene su sljedeće znanstveno stručne podloge:
Kartografska obrada podataka izvršena je korištenjem GIS programskih paketa.
Procjena pogodnosti nekorištenog poljoprivrednog zemljišta izvršena je prema kvalitativnoj metodi i kriterijima FAO (1976., 1985.), te kalibraciji i korekciji navedene metode prema Vidačeku (1981.), gdje su pedosistematske jedinice sukladno ograničenjima svrstane u klase pogodnosti.
3. KRATKI PRIKAZ KORIŠTENIH PODLOGA
Poljoprivredne regije Hrvatske
Za inventarizaciju pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za krmne kulture po agroregijama Hrvatske, korištena je karta rasprostranjenosti poljoprivrednih regija prema Bašić i sur., 2001., Slika 1. Uvažavajući značajke podneblja, tla i reljefa, Hrvatska je podijeljena na tri poljoprivredne regije.
Novelirana Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske mjerila 1:300.000
„Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske mjerila 1:300.000“ (Bogunović i sur., 1996.), novelirana je (Husnjak, 2020.) podacima o prostornoj rasprostranjenosti i funkcionalnosti sustava podzemne odvodnje (Mustać i sur., 2019.), te je kao takva korištena u ovome radu, Slika 2.
Karta načina korištenja poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske
U 2020. godini na temelju satelitskih snimaka, u okviru LFA 2 projekta (Husnjak i sur., 2020.), izrađena je karta poljoprivrednog zemljišta RH u mjerilu 1:5.000 (Kušan i sur., 2020.). Navedena karta sadrži atributne podatke o tome koristi li se zemljište ili se ne koristi, koji je način korištenja odnosno pokrov zemljišta, te u čijem je vlasništvu zemljište. Temeljem navedenog, izrađeni su slikovni prikazi karata korišteni u izradi ovoga rada, (Slike 3. i 4.).
4. NEKORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE - STANJE 2020. GODINE
Prema stanju u 2020. godini, odnosno prikazanoj karti načina korištenja poljoprivrednog zemljišta, u Republici Hrvatskoj utvrđeno je 870.626 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta.
Od toga, 441.407 ha ili 50,7 % nekorištenog poljoprivrednog zemljišta obraslo je šumom, što ukazuje na činjenicu da se te površine ne koriste već desetljećima. Nadalje, 108.828 ha ili 12,5 % zemljišta obraslo je grmolikom vegetacijom, što opet ukazuje na duže nekorištenje zemljišta. Travnjačka vegetacija, nerijetko s grmolikom vegetacijom, pokriva oko 21,0 % nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredne površine koje se kraće vrijeme ne koriste u poljoprivredi te ih se smatra zapuštenim, zauzimaju oko 11,7 % nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Na vrlo malom dijelu nekorištenog poljoprivrednog zemljišta nalaze se močvarna zemljišta (2,4 %) te jako kamenita i stjenovita zemljišta (1,7 %), Tablica 1.
Tablica 1. Pokrov zemljišta na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu RH
prema stanju za 2020. godinu (Kušan i sur., 2020.)
Table 1 Land cover on unused agricultural land in the Republic of Croatia as of 2020
Daljnjom inventarizacijom, utvrđene su površine nekorištenog poljoprivrednog zemljišta s obzirom na vlasničku strukturu, u pojedinim poljoprivrednim regijama utvrđena je površina nekorištenog poljoprivrednog zemljišta i poljoprivredne regije, Tablica 2.
Najveći dio nekorištenog poljoprivrednog zemljišta u RH, odnosno 80,2 % je u privatnom vlasništvu. U državnom je vlasništvu 17,2 %, a u mješovitom 2,6 %. Najmanje nekorištenog poljoprivrednog zemljišta nalazi se u Panonskoj poljoprivrednoj regiji (29,6 % u odnosu na njegovu ukupnu površinu), gdje se u privatnom vlasništvu nalazi 74,6 %, u državnom 21,5 %, a u mješovitom 3,9 %. U Gorskoj regiji nalazi se 33,6 % nekorištenog zemljišta Hrvatske. Od toga se najveći dio nalazi u privatnom vlasništvu (80,5 %), a potom u državnom (17,7 %) i mješovitom vlasništvu (svega 1,8 %). U Jadranskoj regiji nalazi se najviše, odnosno 36,8 % nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. U toj je regiji najveća zastupljenost nekorištenog zemljišta u privatnom vlasništvu (čak 84,4 %), a potom u državnom (13,3 %), dok je u mješovitom vlasništvu vrlo malo (samo 2,3 %).
Tablica 2. Površina nekorištenog poljoprivrednog zemljišta u poljoprivrednim regijama prema vlasništvu i stanju za 2020. godinu (ha)
Table 2 Area of unused agricultural land in agricultural regions according to ownership and condition for 2020 (ha)
* mješovito vlasništvo odnosi se na zemljišne parcele koje su dijelom u privatnom a dijelom u državnom vlasništvu
5. POGODNOST NEKORIŠTENOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ZA UZGOJ KRMNIH KULTURA
Republika Hrvatska
Procjena pogodnosti kartiranih jedinica tla novelirane Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske mjerila 1:300.000 za uzgoj krmnih kultura, izvršena je na način da su kartirane jedinice tla svrstane sukladno utvrđenim ograničenjima u pojedine klase pogodnosti prema FAO metodi. Površina pojedinih klasa pogodnosti utvrđena je na temelju površina kartiranih jedinica tla, a na nacionalnoj razini prikazana je u tablici 3. Na području nekorištenog poljoprivrednog zemljišta RH najveća je zastupljenost trajno nepogodnih tala, odnosno tala N-2 klase pogodnosti (42 %), a potom slijede ograničeno pogodna tla P-3 klase pogodnosti (27,2 %). Dobro i umjereno pogodna tla P-1 i P-2 klase pogodnosti u nastavku su prikazana objedinjeno zbog činjenice da se radi o vrijednim i vrlo vrijednim zemljišnim resursima. Njihova je zastupljenost 21,2 %. Najmanje ima privremeno nepogodnih tala N-1 klase pogodnosti, pri čemu je njihova zastupljenost svega 9,4 %, Tablica 3.
Tablica 3. Pogodnost tla na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu RH prema vlasništvu
Table 3 Soil suitability on unused agricultural land in the Republic of Croatia according to ownership
* Tumač klasa pogodnosti
Klasa P-1: pogodna tla bez značajnih ograničenja ili s ograničenjima koja neće značajno utjecati na produktivnost i dobit proizvodnje
Klasa P-2: umjereno pogodna tla, s ograničenjima koja umjereno ugrožavaju produktivnost i dobit proizvodnje.
Klasa P-3: ograničeno pogodna tla, s ograničenjima koja znatno ugrožavaju produktivnost i dobiti proizvodnje
Klasa N-1: privremeno nepogodna tla, s ograničenjima koja u postojećem stanju isključuju tehnološki i/ili ekonomski opravdano korištenje
Klasa N-2: trajno nepogodna tla, s ograničenjima koja isključuju bilo kakvu mogućnost tehnološki i/ili ekonomski opravdanog korištenja
U nastavku su prikazani rezultati procjene pogodnosti tla na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu po poljoprivrednim regijama.
Panonska poljoprivredna regija
S obzirom na agroekološke uvjete, u Panonskoj regiji na oraničnim površinama, osobito u nizinskim i sušnijim područjima mogu se uzgajati: (1) – višegodišnje krmne kulture (lucerna, djeteline, smiljkita, smjese djetelina s travama za razne načine korištenja, (2) – jednogodišnje krmne kulture (kukuruz za zrno i silažu, krmni sirak za zelenu krmu i silažu, sudanska trava, stočni grašak i dr., (3) – kratkotrajne krmne kulture ili interpolirani krmni međuusjevi (ozimi, naknadni i postrni usjevi) koji botanički pripadaju raznim porodicama, a koriste se za zelenu krmu, sijeno i silažu. Međuusjevi doprinose plodnosti tla, stabilizaciji proizvodnje, omogućuju proširenje plodoreda i brže vraćanje pojedinih kultura na istu površinu.
Ukupna površina nekorištenog poljoprivrednog zemljišta u Panonskoj regiji iznosi 257.408 ha. Postotna zastupljenost pojedinih klasa pogodnosti za krmne kulture na tome zemljištu u odnosu na ukupnu površinu u privatnom, državnom i mješovitom vlasništvu, podjednaka je osim klase trajno nepogodnih tala. Zastupljenost dobro i umjereno pogodnih tala (P-1 i P-2 klase) iznosi 32,5 %, ograničeno pogodnih tala (P-3 klase) 35,6 %, privremeno nepogodnih tala (N-1 klase) 23,6 %, a trajno nepogodnih tala (N-2 klase) svega 8,3 %, Tablica 4.
Tablica 4. Pogodnost tla na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu u Panonskoj poljoprivrednoj regiji prema vlasništvu
Table 4 Soil suitability on unused agricultural land in the Pannonian agricultural region by ownership
Gorska poljoprivredna regija
U Gorskoj regiji krma za stoku uglavnom se proizvodi na prirodnim travnjacima koje treba redovito njegovati i održavati zasijavanjem trava i mahunarki.
Ukupna površina nekorištenog poljoprivrednog zemljišta u ovoj regiji iznosi 292.627 ha. Postotna zastupljenost pojedinih klasa pogodnosti na tome zemljištu za krmne kulture u odnosu na ukupnu površinu u privatnom, državnom i mješovitom vlasništvu, također je podjednaka osim klase trajno nepogodnih tala. Zastupljenost dobro i umjereno pogodnih tala (P-1 i P-2 klase) iznosi 18,8 %, ograničeno pogodnih tala (P-3 klase) 28,9 %, privremeno nepogodnih tala (N-1 klase) svega 4,7 %, te trajno nepogodnih tala (N-2 klase) najviše, odnosno čak 47,6 %, Tablica 5.
Tablica 5. Pogodnost tla na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu u Gorskoj poljoprivrednoj regiji prema vlasništvu
Table 5 Soil suitability on unused agricultural land in the Mountain agricultural region by ownership
Jadranska poljoprivredna regija
U Jadranskoj regiji prevladavaju pašnjaci. Najveći je dio pašnjaka na kršu. U pojedinim manjim područjima, npr. u Istri i krškim poljima, može se uzgajati: lucerna, crvena djetelina, aleksandrijska djetelina, „istarska“ smjesa (inkarnatka, engleski ljulj, smiljkita roškasta).
Na području Jadranske regije utvrđeno je 320.591 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. I u ovoj regiji najviše ima trajno nepogodnih tala (N-2 klase) čija zastupljenost iznosi čak 64,4 %. Dobro i umjereno pogodna tla (P-1 i P-2 klase) zastupljena su sa 14,4%, ograničeno pogodna tla (P-3 klase) 18,9 %, a privremeno nepogodna tla (N-1 klase) kojih ima najmanje na području ove regije, zastupljena su sa samo 2,3 %, Tablica 6.
Tablica 6. Pogodnost tla na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu u Jadranskoj poljoprivrednoj regiji prema vlasništvu
Table 6 Soil suitability on unused agricultural land in the Adriatic agricultural region by ownership
Mnoge od ovih površina pogodne su za proizvodnju krme za hranidbu životinja, a pašnjaci za napasivanje goveda i ovaca. Brdske i teško obradive poljoprivredne površine koje duži niz godina nisu bile podvrgnute suvremenim agrotehničkim mjerama (primjena mineralnih gnojiva, pesticida i sl.) pogodne su za ekološku proizvodnju (jedan od važnijih preduvjeta za razvoj ekološkog ovčarstva/kozarstva). Kao drugo moguće rješenje navedenog problema nameće se uvođenje višegodišnjih energetskih kultura (npr. Miscanthus sp) u intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju na tlima lošije kvalitete (P-3) (Leto i sur., 2017.). Navedene kulture moguće je uzgajati u svim agroekološkim uvjetima RH, izuzev submediteranskog područja gdje je nedostatak vode limitirajući faktor.
Uz neposredne koristi koje proizlaze od uzgoja krmnih kultura, livada i pašnjaka, osobitu pozornost treba posvetiti posrednim koristima kojima se podiže razina prihoda poljoprivrednih gospodarstava i osigurava dugoročna vitalnost ruralnih prostora.
6. ZAKLJUČCI
- Prema stanju u 2020. godini, u Republici Hrvatskoj utvrđeno je 870.626 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, od čega je već oko 63 % zaraslo šumskim i grmolikim raslinstvom.
- Nekorištenog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu ima 80,2 %, u državnom 17,2 %, a u mješovitom 2,6 %. U Panonskoj poljoprivrednoj regiji nekorištenog poljoprivrednog zemljišta ima 29,6 %, u Gorskoj 33,6 % i u Jadranskoj 36,8 %.
- Na području nekorištenog poljoprivrednog zemljišta RH zastupljenost trajno nepogodnih tala iznosi 42 %, ograničeno pogodnih tala 27,2 %, dobro i umjereno pogodnih tala 21,2 % i privremeno nepogodnih tala 9,4 %.
- Dobro i umjereno pogodna tla, te veći dio ograničeno pogodnih i privremeno nepogodnih tala, pogodna su za proizvodnju krme za hranidbu životinja. Manji dio ograničeno pogodnih i privremeno nepogodnih tala, te trajno nepogodna tla, pogodna su za napasivanje goveda, koza i ovaca.
- Obradive površine koje se nisu koristile više desetljeća, pogodne su za ekološku proizvodnju.
- Ograničeno pogodna tla pogodna su i za uvođenje višegodišnjih energetskih kultura.
- Provedena istraživanja ukazuju na postojanje nekorištenih vrlo vrijednih resursa poljoprivrednog zemljišta koji se mogu koristiti pored ostalog i za uzgoj krmnih kultura, te time značajno doprinijeti kako razvoju poljoprivrede tako i cjelokupnom razvoju gospodarstva RH.
7. LITERATURA
Prof.dr.sc. Stjepan Husnjak 28.07.2023.
e-mail: shusnjak@agr.hr
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Zavod za pedologiju
Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Prof.dr.sc. Milan Pospišil
e-mail: mpospisil@agr.hr
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Zavod za specijalnu proizvodnju bilja
Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Dr.sc. Vladimir Kušan
e mail: vkusan@oikon.hr
OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju
Trg Senjskih uskoka ½
10000 Zagreb