UVOD
Pšenica ( Triticum aestivum L.) druga je kultura po zastupljenosti u udjelu sjetvenih površina a ozima varijanta ove krušarice najzastupljenija je prava žitarica u Republici Hrvatskoj. Ozima pšenica u Hrvatskoj se sije svake godine u rasponu na 105.000 do 170.000 ha (DZS, 2022.) i ujedno predstavlja jednu od rijetkih domaćih proizvodnji koja zadovoljava nacionalne potrebe. Prosječni prinos na oranicama u Hrvatskoj u razdoblju 2021. i 2022. godine iznosio je 6,35 t/ha (DZS, 2022.). Razlike u broju zasijanih hektara i količine ostvarenih prinosa pšenicom povezane su oscilacijama u otkupnoj cijeni merkantilnih roba. U proizvodnji naglasak je na ostvarenju visokog prinosa zrna uz optimalna ulaganja. Od uvođenja kodeksa u otkupu ozime pšenice (Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama, Ministarstvo poljoprivrede, 2014.) značajni kriteriji u formiranju cijene postali su parametri kvalitete, poput hektolitarske mase i sadržaja proteina. Horvat i sur. (2006.) i Jukić i sur. (2017.) utvrdili su da parametri kvalitete ovise o genotipu, lokaciji, godini i njihovim međusobnim interakcijama. Na prinos pšenice veliki utjecaj imaju i klimatske prilike tijekom vegetacije (Bertić i sur., 2007.).
Dušik se smatra najprinosotvornijim biljnim hranjivom i biljke ga sakupljaju tijekom cijele vegetacije (Zebec i sur., 2009.). Pravilna i odgovarajuća gnojidba dušikom je biljci ključ za smanjenje nepotrebnih troškova poljoprivrednim proizvođačima (Quemada i sur., 2014.). Nedostatak dušičnog gnojiva negativno utječe na prinos i kvalitetu (Liu, i Shi, 2013.), dok neiskorišteni sadržaj dušika u uvjetima prekomjerne gnojidbe rezultira povećanim ispiranjem nitrata i onečišćenjem okoliša (Huang i sur., 2018.). Jedan od glavnih ciljeva oplemenjivača bilja je stvoriti kultivare, koji će efikasnije usvajati dušik i efikasnije ga iskorištavati te tako smanjiti rizik od zagađenja i povećati dohodak proizvođačima (Rubelj, 2010.). U različitim agroklimatskim područjima Zhao i sur. (2015.) utvrdili su pozitivnu korelaciju u povećanju prinosa zrna ozime pšenice i prihrane dušičnim gnojivom. Osim osnovne gnojidbe, prihrana je nužna agrotehnička mjera kojom se može znatno povećati prirod (Gagro, 1997.). Lončarić i sur. (2015.) navode kako osnovni cilj prihrane nije samo dodavanje hranjiva već stimulacija fiksiranja atmosferskog dušika, povećanje raspoloživosti hranjiva i poboljšanje biološke aktivnosti. U klimatskim uvjetima podneblja istočne Hrvatske, prihrana se najčešće obavlja u dva termina, početkom vlatanja, kada se formiraju začeci klasića i početkom ili tijekom klasanja. Ovo istraživanje s pet razina prihrane dušikom imalo je za cilj poduprijeti opravdanost višestruke prihrane dušičnim gnojivom u svrhu povećanja prinosa zrna i pokazatelja kvalitete.
MATERIJAL I METODE RADA
U poljskom pokusu prihrane ozime pšenice (2022.) na proizvodnim površnima HAPIH-a, Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku, sijana je najzastupljenija sorta pšenice, Kraljica (HAPIH, 2022.a). Prije postavljanja pokusa, analizirani su uzorci tla s ciljem utvrđivanja kemijskih svojstava. Kemijska analiza potvrdila je srednje plodno tlo sa sadržajem 1,65 % humusa (pHKCl = 6,55), P (20,81 mg AL-P2O5 100 g-1) i K (20,81 mg Al-K2O 100 g-1). Pokus je postavljen na tipu tla eutrično smeđe, lako ilovaste teksture, dobre dreniranosti, osrednjeg vodnog kapaciteta i povoljnog vodozračnog režima (Husnjak, 2014.). Predkultura je bila ozima uljana repica. Osnovna obrada tla sastojala se od oranja na dubinu od 25 cm, a predsjetvena priprema obavljena je klinastom drljačom. Pšenica je posijana u optimalnom roku, na dubinu 3,5 cm i međuredni razmak 12,5 cm. Svaka pokusna parcela iznosila je 10 m2 (8 m x 1,25 m). U osnovnoj gnojidbi u tlo je dodano 100 kg/ha dušičnog gnojiva UREA (46 % N) i 400 kg mineralnog gnojiva NPK 7:20:30 (7 % N). Postavljeno je pet razina dodatne gnojidbe (Tablica 1) s mineralnim dušičnim gnojivom KAN (27 % N) u četiri ponavljanja po slučajnom blok rasporedu.
Tablica 1. Varijante prihrane i ukupna količina dodanog dušika
Table 1 Supplementary fertilization rates and total amount of applied nitrogen
Žetva je obavljena specijaliziranim kombajnom za pokuse Winterstaiger Quantum koji automatizirano izuzima uzorke sjemena za analizu. U trenutku žetve određeni su parametri prinosa (t/ha), vlage (%) i hektolitarske mase (kg/hL). Prinos zrna prilikom obrade podataka sveden je na standard od 14 % vlage prema protokolu za državne sortne pokuse. Sadržaj proteina (%) rađen je u laboratoriju za ispitivanje kakvoće sjemena na NIR analizatoru. Rezultati su zatim obrađeni pomoću statističkog programa – XLSTST; analizom varijance uz korištenje F testa. Značajnost razlika između prosječnih vrijednosti ispitivanih čimbenika i tretmana ocijenjena je LSD-om. Laboratorijska analiza pšenice provedena je u laboratoriju za kakvoću sjemena Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
REZULTATI I RASPRAVA
U vegetaciji (2021./2022. godina) su praćeni i meteorološki podatci (količina oborina i srednje mjesečne temperature zraka) na mjernoj postaji HAPIH-a na lokaciji Usorska 19, Brijest, Osijek (Tablica 2).
Tablica 2. Podatci o temperaturama zraka (°C) i oborinama (mm)
Table 2. Temperature (°C) and rainfall (mm )
Prema dostupnim podatcima (HAPIH, 2022. b) utvrđeno je pozitivno odstupanje od prosječne količine oborina (104,8 mm) na lokaciji pokusa u odnosu na višegodišnji prosjek od 25 godina (1997.-2022.), te pozitivno odstupanje srednje temperatura zraka za 0,8 °C. Porast srednje temperatura zraka za 0,8 °C u razdoblju od 50 godina bi prema Ortiz i sur. (2008.) negativno utjecalo na 51 % proizvodnog areala u Indiji, odnosno na 15 % ukupne svjetske proizvodnje pšenice. Istraživanjem na devet lokaliteta diljem Europe rezultiralo je smanjenjem prinosa zrna pšenice od 6 % za porast od 1°C srednje dnevne temperature prema Bender i sur. (1999.) ili za 4-7 % prema Hatfield i sur. (2011.).
Prosječni prinos zrna pšenice u pokusu bio je 10,71 t/ha. Prosječni ostvareni prinosi (kg/ha), hektolitarska masa (kg/hL) i sadržaj proteina (%) za ispitivane varijante prikazani su u tablici 3.
Tablica 3. Prosječni prinos (kg/ha), hektolitarska masa (kg/hL) i sadržaj proteina (%)
Table 3 Average grain yield (kg/ha), hectolitre weight (kg/hL) and protein content (%)
|
Prinos (kg/ha) |
(kg/hL) |
Sadržaj proteina (%) | |
|---|---|---|---|
| Varijanta 1 |
9,19 | 70,42 | 11,49 |
| Varijanta 2 |
10,25 | 74,22 | 11,91 |
| Varijanta 3 |
10,48 | 75,60 | 12,43 |
| Varijanta 4 |
11,69 | 76,53 | 13,70 |
| Varijanta 5 |
11,93 | 78,63 | 14,31 |
Najveći prosječni prinos zrna (11,93 kg/ha) ostvaren je u varijanti prihrane broj 5 a najmanji prinos zrna u varijanti 1 (9,19 kg/ha). Razlike u prinosima između varijanta 4 i 5 i varijanta 2 i 3 nisu bile statistički značajne (Tablica 4.). Prema dobivenim podatcima proizlazi kako se povećanjem količine dodanog dušika povećava prinos. Slične rezultate u trogodišnjem istraživanju o utjecaja gnojidbe imali su Zhao i Si (2015.), značajne razlike između varijanti nisu utvrđene ali je najveći prinos zrna i biomase ostvaren u varijanti s najvišom gnojidbom. Prema rezultatima gnojidbenog pokusa autori Karalić i sur. (2015.) su konstatirali da prinos zrna nije rastao proporcionalno povećanjem prihranjenog dušika. Dok su suprotno, u istraživanju Ducsay i Ložek (2004.) više količine dušika u prihrani rezultirale statistički značajnim porastom prinosa zrna u svim gnojenim varijantama.
Tablica 4. Rezultati analize varijance (sredine kvadrata)
Table 4 Results of analysis of variance (Mean Square)
Prosječna vrijednost hektolitarske mase analizirana u svim varijantama bila je 75,08 kg/hL. Najveća prosječna vrijednost od 78,63 kg/hL utvrđena je u varijanti 5, koja se i statistički razlikovala od varijante s najmanjom hektolitarskom masom. Razlike u hektolitarskoj masi između varijanti 2, 3 i 4 nisu bile statistički značajne. Drugačije rezultate dobili su Ducsay i Ložek (2004.) i zaključili da hektolitarska masa nije bila pod značajnijim utjecajem gnojidbe dušikom. Rezultati pokusa Shanahan i sur. (2007.) imali su trend rasta prinosa zrna pšenice s povećanjem dodanog dušika, no nisu rasli pokazatelji kvalitete pšenice (hektolitarska i apsolutna masa).
Prosječni sadržaj proteina u pokusu iznosio je 12,77 %. Povećanje količine dušičnih gnojiva odrazilo se rastom udjela proteina u zrnu u svakoj od varijanti te je najveću vrijednost ostvarila varijanta 5 s 14,31 %. Iako su postojale razlike između varijanti 5, 4, 3 i 2 one nisu statistički opravdane. Razlike između varijante 5 i varijante 1 su statistički značajne. Slične podatke dobili su Ottman i sur. (2000.) koji navode kako je gnojidba dušikom utjecala na kakvoću zrna pšenice, osobito sadržaj bjelančevina. Isti autori navode kako je primjena dušika prije cvatnje povećala prinos proteina, prinos zrna, apsolutnu masu i veličinu zrna. Webber i sur. (2008.) također su istraživali utjecaj gnojidbe pšenice različitim količinama mineralnog gnojiva na sadržaj proteina u zrnu. Utvrdili su da je prosječan sadržaj proteina u zrnu u korelaciji sa povećanjem količine gnojiva. Na temelju trogodišnjeg istraživanja na 13 sorata pšenice Monaghan i sur. (2001.) su zaključili da postoji negativna korelacija između prinosa zrna i sadržaja proteina u zrnu u drugoj i trećoj godini istraživanja, a u prvoj godini nije utvrđena značajna korelacija.
ZAKLJUČAK
Na temelju rezultata istraživanja iz Osijeka o utjecaju varijante prihrane na prinos zrna (kg/ha), sadržaj bjelančevina (%) i hektolitarsku masu (kg/hL) može se zaključiti da su svi parametri bili najveći u varijanti s najvećom količinom dodanog dušika, odnosno primjenom prihrane 200 kg N/ha. Vegetacijska godina 2021./2022. bila je vrlo izazovna za uzgoj pšenice zbog otežane sjetve i pripreme tla pa i vremenskih prilika koje nisu bile optimalne. Nakon provedenog pokusa utjecaja gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu utvrđeno je da je dušična prihrana neophodna agrotehnološka mjera u proizvodnji ozime pšenice.
Potrebna su daljnja višegodišnja istraživanja kako bi se što bolje ispitala i utvrdila optimalna varijanta prihrane s kojom bi se postigli viši i stabilniji prinosi zrna (kg/ha), sadržaj bjelančevina (%) i hektolitarska masa (kg/hL) u proizvodnji ozime pšenice.
POPIS LITERATURE
Hrvoje Hefer mag.ing. 25.05.2023.
e-mail: hrvoje.hefer@hapih.hr
dr. sc. Goran Jukić
Krešimir Šunjić, mag.spec.
dr. sc. Ivan Varnica
Branka Ruskaj-Hrsan
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Vinkovačka 63c, Osijek, Hrvatska