Bogoslovska smotra, Vol. 72 No. 2-3, 2002.
Prethodno priopćenje
Služenje kao susretište crkvenih i društvenih služba
Ante Vučković
orcid.org/0000-0002-5049-2934
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Dok je služenje i njegovo shvaćanje unutar crkvenih okvira samorazumljiv pojam dotle on u društvenim odnosima ima negativni i zastarjeli prizvuk. Dok se unutarcrkveno shvaćanje pojma služenja razvijalo prema poistovjećivanju službe i osobnosti dotle se društveni pojam služenja razvijao u posve suprotnom smjeru. Najkasnije od početka moderne na širokoj društvenoj razini pojam služenja dobiva negativni prizvuk i sve jasnije se odvaja služba od osobnosti. Štoviše, moderni se pojam slobode razvija na svjesnom i jasnom odvajanju službe od osobnosti.
Razvoj shvaćanja službe u crkvenim odnosima pratimo na razvoju shvaćanja svećeničke. U društvenim odnosima pratimo sve jasnije i snažnije odvajanje službe od osobnosti sve do modernog shvaćanja subjekta koji stoji pred zahtjevom samostvaranja, estetizacije života. Kant se, kada pojašnjava što je prosvjetiteljstvo i kako se može izgraditi prostor za slobodnu uporabu razuma, poziva na primjer svećenika, njegovu službu u kojoj je pod obvezom poslušnosti, s jedne, i njegovu slobodu u javnom prostoru, s druge strane. Nietzsche će izložiti oštroj kritici maskiranje volje za moći pojmovima služenja. Usprkos nestanku pojma služenja iz terminologije kojom se shvaćaju društveni odnosi, ovaj ćemo pojam naći još unutar područja industrijske proizvodnje gdje služiti znači opsluživati proizvodne strojeve, a zadnja dva desetljeća sve više kao i obilježje modernog društva koje je obilježeno rastućim uslužnim djelatnostima.
Ključne riječi
služba; svećeništvo; sloboda; subjekt; osobnost
Hrčak ID:
28973
URI
Datum izdavanja:
12.2.2003.
Posjeta: 1.770 *