Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32903/zs.69.2.1
MOŽE LI TJELESNA AKTIVNOST JEDNAKO DOPRINIJETI MENTALNOM ZDRAVLJU DJEČAKA I DJEVOJČICA U RANOJ ADOLESCENCIJI?
Tena Velki
; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek
Anitnela Miškić
; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek
Mišel Vitković
; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek
Sažetak
Mnogobrojna istraživanja jasno su pokazala pozitivan učinak tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje. Međutim, malo njih je ispitalo taj odnos u kontekstu spolnih razlika, iako su jasno utvrđene spolne razlike u samoj prevalenciji mentalnih poremećaja kao i u učestalosti bavljenja tjelesnom aktivnošću. Cilj istraživanja bio je provjeriti povezanost tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja učenika viših razreda osnovne škole uzimajući u obzir spolne razlike u jačini te povezanosti. U istraživanju je sudjelovalo 212 učenika (52,8 % djevojčica i 47,2 % dječaka) od petog do osmog razreda osnovne škole. Učenici su online ispunili sljedeće upitnike: Skalu dječje anksioznosti (SKAN), Dječju skalu depresije (CDI), Skalu kliničkih ishoda u rutinskoj evaluaciji za djecu (YP-CORE), Ljestvicu intenziteta školskog stresa te Upitnik za procjenu tjelesne aktivnosti (PAQ-C). Rezultati potvrđuju povezanost između razine tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja na cijelom uzorku učenika pri čemu učenici koji su samoprocijenili veću tjelesnu aktivnost ujedno pokazuju i manje simptoma mentalnih poremećaja. Međutim, dobivene su značajne spolne razlike. Tjelesna aktivnost, koja je inače manje zastupljena kod djevojčica i koje ujedno pokazuju češće probleme s mentalnim zdravljem u ranoj adolescentskoj dobi, pokazala se značajna najviše za smanjenje simptoma anksioznosti te opće psihičke uznemirenosti. Za dječake te dobi tjelesna aktivnost nije pokazala pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, štoviše pretjerano bavljenje tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme za dječake može biti indikacija slabijeg mentalnog zdravlja, posebice simptoma depresivnosti i opće psihičke uznemirenosti. Važno je napomenuti da su rezultati otkrili visok postotak učenika s klinički povišenim simptomima anksioznosti i depresije što ukazuje na potrebu za dodatnim intervencijama i podrškom mentalnom zdravlju učenika te dobi. Rad pruža temelje za daljnje istraživanje i razvoj intervencija usmjerenih na poboljšanje mentalnog zdravlja učenika poticanjem tjelesne aktivnosti u školskom okruženju.
Ključne riječi
mentalno zdravlje,; rana adolescencija; tjelesna aktivnost
Hrčak ID:
315261
URI
Datum izdavanja:
14.3.2024.
Posjeta: 103 *