Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.31664/zu.2023.112.06
Kustos kao umjetnik i umjetnik kao kustos: komparacija dvaju koncepata na primjerima iz hrvatske umjetnosti
Silva Kalčić
orcid.org/0009-0004-8340-2220
; Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Neka su od temeljnih pitanja koja otvaramo ovim tekstom ona o ulozi kustosa i umjetnika u sustavu suvremene umjetnosti na početku njezine polustoljetne povijesti i u najnovije doba, kao i o sličnostima i razlikama između kustoskog i umjetničkog rada: kustoskog rada kao institucionalne kritike u slučaju Želimira Koščevića ili umjetničke prakse kao „društvenog inženjeringa” u slučaju izložbe Davida Maljkovića. Prva je „konceptualna izložba”, kao i prvi primjer konceptualne kustoske prakse u domaćem kontekstu, Izložba žena i muškaraca održana u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu 1969., čiji je kustos bio Želimir Koščević, ujedno tadašnji voditelj galerije. U praznu „bijelu kocku” galerije publika ulazi i postaje „tijelo” izložbe, pozvana na interakciju, druženje i razgovor. Drugi primjer neokonceptualne izložbe, odnosno fenomena konceptualizacije izložbe i njezina postava, ali i arhitekture izložbenog postava, nalazimo u izložbi S kolekcijom umjetnika Davida Maljkovića u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 2020. Dokidajući normativne načine prezentacije i interpretacije umjetničkih djela, djela iz muzejske kolekcije Maljković izlaže zbijena i iznad motrišta promatrača te tako uistinu izlaže publiku, „kolektiv, a ne kolekciju”. Važni su aspekti teme pitanje značenja izlaganja nekad i sad, kao i nekadašnje i sadašnje društvene i obrazovne uloge javnih izložbenih institucija.
Ključne riječi
(meta)umjetnik; (meta)kustos; interaktivnost; didaktička izložba; institucionalna kritika; konceptualna umjetnost; neokonceptualna umjetnost; izložbeni postav
Hrčak ID:
315660
URI
Datum izdavanja:
1.7.2023.
Posjeta: 106 *