Pregledni rad

Istarski pokrajinski sabor 1861. – 1916.

Paolo Oplanić ; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Puli, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska

Sažetak

Istarski pokrajinski (zemaljski) sabor predstavničko je tijelo Markgrofovije Istre koje je djelovalo u razdoblju od 1861. do 1916. godine. Utemeljeno je upravno-teritorijalnom podjelom Habsburške Monarhije nakon donošenja Listopadske diplome (1860.) i Veljačkog patenta (1861.) te je, zajedno sa saborima u Gorici i Trstu, pripadalo Austrijskome primorju s Namjesništvom u Trstu. Sabor je zasjedao u Poreču, Puli i Kopru te slao zastupnike u Carevinsko vijeće u Beč. Nakon 1867. godine, Markgrofovija Istra postaje dijelom cislajtanijskog dijela Monarhije. Tijekom svoga djelovanja koje obuhvaća više epoha, dakle u razdoblju druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća, Istarski je sabor služio kao žestoko borilište za dvije sukobljene zastupničke grupacije: talijansku, koja je činila većinu, a predstavljala imućniju manjinu pučanstva pokrajine s jedne strane te hrvatsko-slovensku manjinu, koja je predstavljala siromašniju većinu pučanstva u pokrajini s druge strane. U pedeset i pet godina rada Sabora, na njegovim su sjednicama sudjelovale brojne povijesne ličnosti, među njima i biskup Juraj Dobrila, koji je zaslužan za izdavanje novina Naša sloga, Matko Laginja, pristalica hrvatsko-slovenske strane, Gian Paolo Polesini, prvi predsjednik Istarskoga sabora te Francesco Vidulich, najdugovječniji predsjednik Istarskoga sabora. Iako je Sabor formalno djelovao do 1916. godine, prestao je sa zasjedanjima već 1910. godine.

Ključne riječi

Istarski sabor; zemaljski sabor; Markgrofovija Istra; Habsburška Monarhija; Listopadska diploma; Veljački patent; Carevinsko vijeće; Juraj Dobrila; Matko Laginja; Gian Paolo Polesini; Francesco Vidulich

Hrčak ID:

317351

URI

https://hrcak.srce.hr/317351

Datum izdavanja:

15.5.2024.

Posjeta: 533 *