Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5673/sip.62.1.2
Kultura otkaza i baština iz perspektive proširenja EU-a na Jugoistočnu Europu
Saša Poljanec-Borić
orcid.org/0000-0002-8076-5008
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Jordi Datzira Masip
orcid.org/0000-0002-3889-8878
; Universitat Autònoma de Barcelona, Španjolska
Sažetak
Zbog ekonomskog, društvenog i političkog značaja Europske unije (EU) i njezinog očekivanog
proširenja na Jugoistočnu Europu, važno je znati kakva je recepcija suvremenih društvenih
pokreta u europskoj hemisferi. U tom kontekstu rad raspravlja o razlici u društvenoj recepciji
“kulture otkaza” u sjevernoameričkoj i europskoj hemisferi vidljivoj kroz intenzitet novih društvenih
pokreta koji su se pojavili 2020. godine. Rad je deskriptivna analiza provedena metodom
istraživanja za stolom. Castellsov koncept internetskog društva, koji istovremenu analizu
i opis intenziteta novih društvenih pokreta u dvije hemisfere čini teorijski utemeljenima, čini
paradigmatski okvir rada. Razlike u recepciji novih društvenih pokreta u europskoj u odnosu
na sjevernoameričku hemisferu utvrđene su uz pomoć usporedne analize rušenja spomenika
posvećenih Kristoforu Kolumbu, a prepoznavanje granica recepcije novih društvenih pokreta
utvrđeno je analizom situacije u Jugoistočnoj Europi. Kristofor Kolumbo odabran je zato što
kao povijesna osoba povezuje sjevernoameričku i europsku hemisferu kroz koncept kolektivne
memorije. Jugoistočna Europa relevantna je za analizu dosega novih društvenih pokreta radi
namjeravanog proširenja EU-a na tu regiju. Analiza je ukazala na razlike u kolektivnoj memoriji
vezanoj za značaj povijesne ličnosti Kristofora Kolumba u dvije hemisfere te na ograničen
doseg novih društvenih pokreta u Jugoistočnoj Europi. Očite razlike u recepciji novih društvenih
pokreta u kontinentalnoj Europi, otvaraju singularna pitanja povezana s politikama
zaštite kulturne baštine u Europskoj uniji i specifično u Jugoistočnoj Europi. Također, primjeri
anomične zaštite u Hrvatskoj, odnosno kontroverzne proizvodnje baštine u Sjevernoj Makedoniji,
ukazuju na pojavu kulturne paralakse u europskoj hemisferi. U radu se upozorava da
pojava kulturne paralakse ima implikacije u odnosu na vjerodostojnost Ugovora o Europskoj
uniji i primjenu kopenhaških kriterija. Zaključno se ističe da bi politike zaštite kulturne baštine
trebale postati sastavni dio pregovora o pristupanju u sljedećim ciklusima proširenja EU.
Ključne riječi
“kultura otkaza”; baština; društveni pokreti; Europska unija; proširenje; Jugoistočna Europa
Hrčak ID:
318645
URI
Datum izdavanja:
1.7.2024.
Posjeta: 763 *