Bogoslovska smotra, Vol. 70 No. 3-4, 2000.
Izvorni znanstveni članak
Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve
Stjepan Baloban
orcid.org/0000-0002-3138-3222
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U Hrvatskoj je, kao tranzicijskoj zemlji, posljednjih godina veoma aktualna tema o socijalnoj osjetljivosti odnosno neosjetljivosti Crkve. Ta se tema u članku obrađuje na osnovu tri socio-religijska istraživanja provedena u Hrvatskoj od 1997. do 1999. godine. Prva dva istraživanja »Vjera i moral u Hrvatskoj« i »Europsko istraživanje vrednota-EVS 1999«, su projekti Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Treće istraživanje je pod nazivom »Aufbruch« provedeno u deset tranzicijskih zemalja. Specifičnost ovog rada je u tome da istražuje mišljenja onih hrvatskih građana koji su se izjasnili kao katolici. Riječ je o svim katolicima, o praktičnim i distanciranim vjernicima.
U prvom dijelu članka traže se odgovori na pitanje o tome koliko su hrvatski katolici osjetljivi na potrebe raznih kategorija ljudi koji su u nevolji, te u kojoj su mjeri spremni angažirati se za druge u dobrovoljnom radu. Proizlazi da je u Hrvatskoj dobro razvijena socijalna osjetljivost katolika, koja ide preko 75%, ali gotovo 3/4 katolika ne obavlja nikakav dobrovoljni rad.
Drugi dio članka obrađuje mišljenja hrvatskih katolika o službenim predstavnicima Crkve. Obrađuju se pitanja; koliko su katolici zadovoljni odgovorima koje daje Crkva na pojedine životne stvarnosti; Crkva u očima svojih vjernika i socijalna osjetljivost svećenika. Dobiveni su zanimljivi i korisni rezultati o tome kako hrvatski katolici vide službene predstavnike Crkve. Za cjelovitu sliku o tom pitanju trebalo bi provesti istraživanje na samim predstavnicima Crkve.
U završnom dijelu članka pokazuje se da u hrvatskoj Crkvi postoji na socijalnom području puno dobre volje, ali nedostaju mehanizmi koji bi omogućili da se dobra volja usmjeri na konkretne akcije. U tom kontekstu predlaže se traženje novih mehanizama u odnosu na pastoral i katehezu. Na osnovu socijalnog nauka Crkve potiče se na razvijanje socijalno usmjerene duhovnosti.
Ključne riječi
socijalna osjetljivost; socijalni angažman; dobrovoljstvo; hrvatski katolici; službeni predstavnici Crkve
Hrčak ID:
29329
URI
Datum izdavanja:
24.4.2001.
Posjeta: 1.876 *