Pregledni rad

https://doi.org/10.21860/medflum2024_319215

Kardiovaskularni čimbenici rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima: pregled i uloga kardiopsihijatrije u strategijama prevencije

Sergej Nadalin ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za psihijatriju, Slavonski Brod, Hrvatska; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska *
Domagoj Vučić ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za kardiologiju, Slavonski Brod, Hrvatska
Maja Vilibić ; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska
Vjekoslav Peitl ; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska
Luka Maršić ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Centar za hitnu medicinu OHBP, Slavonski Brod, Hrvatska
Ivica Dunđer ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za kardiologiju, Slavonski Brod, Hrvatska
Katica Cvitkušić Lukenda ; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za kardiologiju, Slavonski Brod, Hrvatska
Dalibor Karlović ; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Bolesnici s teškim duševnim bolestima koje uključuju shizofreniju, veliki depresivni poremećaj i bipolarni afektivni poremećaj žive 15 – 25 godina kraće u odnosu na pripadnike opće populacije. Visoka stopa neprirodnih smrti (prvenstveno suicida) uvelike pridonosi skraćenom trajanju životnog vijeka u bolesnika s teškim duševnim bolestima. Kardiovaskularna oboljenja pokazala su se glavnim uzrokom prirodnih smrti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, što je slično kao i u pripadnika opće populacije. Mnogi čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, kao što su nezdrava prehrana, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost, prisutni su i u pripadnika opće populacije. Dodatne čimbenike rizika kod bolesnika s teškim duševnim bolestima predstavljaju upotreba psihofarmaka te genetički čimbenici podložnosti, a riziku za kardiovaskularna oboljenja mogla bi pridonijeti i zanimljiva interakcija kardiovaskularnih čimbenika rizika. U znanstvenoj literaturi malo je sistemskih studija o kardiovaskularnim čimbenicima rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima, posebice o njihovoj interakciji. U kliničkoj su praksi komorbidne kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima nerijetko nedovoljno prepoznate i liječene. U ovom radu iznesene su spoznaje o najvažnijim kardiovaskularnim čimbenicima rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima, pri čemu se ističe važnost multidisciplinarnog pristupa timova psihijatara i kardiologa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, iznesene su spoznaje o ulozi genetičkih čimbenika podložnosti za kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, s osvrtom na rezultate cjelogenomskih studija povezanosti. Konačno, raspravljaju se klinički značajne interakcije kardiovaskularnih lijekova i psihofarmaka te moguće neuropsihijatrijske nuspojave lijekova za kardiovaskularne bolesti.

Ključne riječi

duševne bolesti; kardiovaskularne bolesti; prevencija i kontrola; rizični čimbenici

Hrčak ID:

319215

URI

https://hrcak.srce.hr/319215

Datum izdavanja:

1.9.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 322 *