Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15255/KUI.2024.006

Određivanje, procjena unosa konzumiranjem i koeficijent ciljane opasnosti za teške metale u vinu s tržišta u Bosni i Hercegovini

Emina Ramić ; Univerzitet u Sarajevu-Farmaceutski fakultet, Katedra za hemiju u farmaciji, Bosna i Hercegovina
Sabina Žero ; Univerzitet u Sarajevu-Prirodno-matematički fakultet, Katedra za analitičku hemiju, Bosna i Hercegovina
Mustafa Memić ; Univerzitet u Sarajevu-Prirodno-matematički fakultet, Katedra za analitičku hemiju, Bosna i Hercegovina


Puni tekst: engleski pdf 571 Kb

str. 457-466

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Metali u crvenom i bijelom vinu mogu nastati iz prirodnih i antropogenih izvora, a koncentracija metala može biti važan parametar koji utječe na konzumaciju vina. Cilj ovog rada bio je utvrditi sadržaj metala u dostupnim uzorcima vina s tržišta u Bosni i Hercegovini (BiH). Analizirano je osam uzoraka crvenog vina i sedam uzoraka bijelog vina. U uzorcima vina određeni su kadmij (Cd), krom (Cr), kobalt (Co), bakar (Cu), željezo (Fe), mangan (Mn), nikl (Ni), olovo (Pb) i cink (Zn), jer ti elementi mogu utjecati na kvalitetu vina, a time i na zdravlje ljudi. Metoda primijenjena za određivanje metala bila je plamena atomska apsorpcijska spektrometrija (FAAS). Vrijednosti granice detekcije izračunate su za dvije metode pripreme standardnih otopina, koristeći se destiliranom vodom i etanolom kao kontrolnim uzorcima. Nadalje, provedena je procjena rizika za zdravlje ljudi s obzirom na elemente u tragovima prisutne u uzorcima vina. Koncentracije Cr, Cu, Fe, Mn i Zn u uzorcima vina bile su ispod maksimalno dopuštenih granica prema propisima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino i nacionalnim propisima BiH, Europske Unije i Hrvatske. Sadržaj Cd, Co, Ni i Pb u svim uzorcima vina bio je ispod granice detekcije FAAS-om. Dobiveni podatci pokazali su da se konzumacija 250 ml uzoraka vina čini sigurnom s obzirom na zdravstveni rizik povezan s unosom potencijalno toksičnih metala, ali potrošači bi trebali biti svjesni drugih potencijalnih rizika povezanih s prekomjernom konzumacijom vina. Što se tiče vinara i vinske industrije, da bi smanjili sadržaj metala u vinu, trebali bi pratiti sadržaj metala ne samo u grožđu već i u zemljištu, u zraku na lokaciji vinograda i nakon različitih faza procesa proizvodnje vina, jer sadržaj metala u vinu utječe na senzorne karakteristike i kvalitetu vina.

Ključne riječi

crveno vino; bijelo vino; metali; procjena rizika; FAAS

Hrčak ID:

321437

URI

https://hrcak.srce.hr/321437

Datum izdavanja:

17.11.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *