Acta Adriatica, Vol. 65 No. 2, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32582/aa.65.2.6
Opažanja izmjene vode između Zmajevog Oka (Rogoznica, Hrvatska) i mora uzrokovane plimotvornom silom
Iva Dominović
; Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Zagreb, Hrvatska
*
Marija Marguš
; Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Zagreb, Hrvatska
Tatjana Bakran-Petricioli
; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb, Hrvatska
Donat Petricioli
; DIIV d.o.o., Sali, Hrvatska
Irena Ciglenečki
; Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Zagreb, Hrvatska
Ivica Vilibić
; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska
* Dopisni autor.
Prilozi: 65_2_6_supplementary.pdf
Sažetak
Jezero Zmajevo oko (ZO), morsko jezero blizu Rogoznice u Hrvatskoj, poznato po naglim anoksičnim promjenama i progresivnoj deoksigenaciji, intenzivno je proučavano posljednjih 30 godina u kontekstu fizičkih i biogeokemijskih svojstava. Međutim, izmjena vode s morem kroz porozni krš i dalje je nedovoljno istražena. Od 2020. do 2023. godine provođena su povremena mjerenja temperature, saliniteta, otopljenog kisika, hranjivih tvari i razine mora na lokacijama unutar i oko ZO-a, uključujući podvodne špilje, za koje se vjeruje da se kroz njih odvija najveća izmjena vode s morem. Iako je plimni signal u ZO-u prigušen u usporedbi s morem, plimni tokovi vode utječu na lateralne temperature u gornjem sloju. Nadalje, voda koja ulazi u ZO različito djeluje zimi i ljeti, potencijalno mijenjajući stabilnost vodenog stupca ovisno o salinitetu. Spektralne analize razine vode u jezeru pokazuju da stijene između ZO-a i mora djeluju kao prirodni filter, gušeći visokofrekventne oscilacije prisutne u susjednom moru. Fluktuacije u koncentracijama otopljenog kisika i hranjivih tvari također su uočene tijekom plimnog ciklusa na mjestima s izraženom podzemnom izmjenom vode. Međutim, potrebne su preciznije strategije uzorkovanja kako bi se kvantificirali učinci izmjene između mora i ZO-a na biogeokemijska svojstva ZO-a. Kako se učestalost anoksičnih događaja povećava, daljnja istraživanja su nužna za razumijevanje osjetljivosti jezera na izmjenu vode, posebno u eri klimatskih promjena koje se manifestiraju kroz više temperature zraka, povišeni salinitet i ekstremnije oborine nad područjem Jadrana.
Ključne riječi
Morsko jezero Zmajevo oko; anoksija; raslojavanje; obrtanje slojeva; plimni ciklusi; izmjena vode kroz krš
Hrčak ID:
323100
URI
Datum izdavanja:
6.12.2024.
Posjeta: 0 *