Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mwo1vcr7ky
Zemljišno-posjedovni kontinuitet nasuprot političkom diskontinuitetu: zapadni dio Vranskog blata između osmanske i mletačke katastarske prakse
Marko Rimac
; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Ovaj rad raščlanjuje raspoložive osmanske izvore o zemljišnim odnosima na području koje su Osmanlije osvojili na području zapadno od Vranskog blata. Osmanski defteri pokazuju da je tom pograničnom području dan izdvojen status u obliku Zemina mustahfiza, farisa i azapa utvrde Vrana, tj. dani su u posjed pripadnicima ondašnje posade. Pri tome se javlja specifična situacija da te posjede nastavljaju obrađivati mletački podanici iz sela susjednog Biogradskog primorja. Tamošnji starosjedilački rodovi, kao i oni rodovi koji su se preselili s područja koje su osvojili Osmanlije, držali su te zemlje i prije uspostave osmanske vlasti. Bila je riječ o kontinuitetu posjedovnih odnosa i agrarne proizvodnje koji se iz srednjeg vijeka nastavio i u ranonovovjekovno doba bez obzira na promjenu političkih okvira. Posjedovni odnosi su se sačuvali i nakon protjerivanja Osmanlija tako da se iz mletačkih katastara s početka 18. stoljeća mogu donijeti zaključci koji rječito govore i o osmanskom i srednjovjekovnom razdoblju. Rezultati metrološke raščlambe potkrijepljeni su i podatcima koji su sačuvani za zemljišne odnose u selu Pakoštane zahvaljujući velikom sudskom sporu koji se početkom 18. stoljeća poveo između nasljednika feudatarskog prava iz biogradskog roda Senjanović i seljana Pakoštana.
Ključne riječi
Vransko blato; Biogradsko primorje; nahija Kotar; vlaški status; filurija; baština; ždrijeb; gonjaj
Hrčak ID:
325037
URI
Datum izdavanja:
18.12.2024.
Posjeta: 71 *