Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/Croatica.68.4
PRIPOVIJEDANJE KAO OČITOVANJE SUVIŠNOG SUBJEKTA – ČITANJE NOVELA SLOBODANA NOVAKA
Ivan Majić
; Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U pripovjednom opusu Slobodana Novaka kraće proze, novele i pripovijetke zauzimaju važan dio njegova opusa. Unatoč raznorodnosti pripovjednih postupaka, tema i načina na koji Novak gradi priču, u njegovim se kraćim prozama može primijetiti pozicioniranje pripovjednog protagonista na rub dijegetskog prostora. Bilo da je riječ o slušanju, osluškivanju ("Badessa madre Antonia", "Tvrdi grad"), odsutnom razmišljanju ("Južne misli", "Treba umrijeti logično"), asocijativnom i onirički intoniranom pripovijedanju ("Živjeti za našu stvar") ili pak da se protagonist nalazi u funkciji sudionika ("Deložacija") ili promatrača, zajedničko njegovim prozama preferiranje je suvišnog subjekta čije postojanje otvara potrebu za pričom ("Dalje treba misliti"). U radu će se analizirati upravo ta inauguracija suvišnog subjekta kao pripovjednoga generatora same priče koji priču nerijetko zastire šutnjom bilo da promatra, misli, osluškuje ili pak 'govori o nebitnom'. U različitim kontekstima i koloritima djetinjstva, otoka, grada, povijesnih događaja i prevrata Novakov suvišni subjekt bilo da je riječ o pripovjedaču, liku ili više njih, nudi kritički i ironijski intonirano pripovijedanje koje u interpretativnom i čitateljskom odmaku (p)ostaje zahtjevno i višeznačno.
Ključne riječi
pripovijedanje; Slobodan Novak; novela; suvišni subjekt; šutnja
Hrčak ID:
325634
URI
Datum izdavanja:
30.12.2024.
Posjeta: 13 *