Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/Croatica.68.6
INZULARNOST I NEMOGUĆNOST POVRATKA – NOVAK, MIMICA, BABAJA
Tomislav Šakić
; Sveučilište u Zagrebu, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U prilogu se razmatra tematski kompleks tzv. inzularnosti – svojevrsne geste odustajanja od povijesti, razvijene u romanima "Izgubljeni zavičaj" (1954) i "Mirisi, zlato i tamjan" (1968) Slobodana Novaka – u modernističkoj hrvatskoj kinematografiji 1960-ih i 70-ih. Osim kasnijih adaptacija Novakovih djela u filmovima Ante Babaje "Mirisi, zlato i tamjan" (1971) i "Izgubljeni zavičaj" (1980) taj se kompleks na filmu prvi put uprizorio u filmu "Prometej s otoka Viševice" (1964) Vatroslava Mimice, priči o partizanu Mati Bakuli koja je filmski predočena kao rad sjećanja potaknut povratkom na rodni otok 20 godina nakon rata. Glavna je teza rada da Mimičin film nosi snažne motivske, tematske i strukturalne tragove lektire "Izgubljenog zavičaja". Figura razočaranog revolucionara pristigla je u hrvatski film upravo iz Novaka. Pitanje tretmana prostora i vremena u filmskoj priči i njezinu izlaganju kao presudno pitanje modernizma otvoreno je u hrvatskom modernističkom filmu upravo u onim igranim filmovima koji su, na fonu Novakovih djela, svoje filmske strukture uprizorili kao rad sjećanja i metaforu nemogućnosti povratka modernističkoga antijunaka u izgubljeni zavičaj.
Ključne riječi
hrvatski modernistički film; Slobodan Novak; Vatroslav Mimica; Ante Babaja; intertekstualnost; modernizam; inzularnost
Hrčak ID:
325638
URI
Datum izdavanja:
30.12.2024.
Posjeta: 13 *