Pregledni rad
https://doi.org/10.33128/ag.86.4.4
Položaj glavnih ratarskih kultura u hrvatskom sjemenarstvu u kontekstu Europske unije od 2020. do 2023. godine
Goran Jukić
; Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Brijest, Hrvatska
*
Sara Mikrut Vunjak
; Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Brijest, Hrvatska
Ivica Delić
; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zagreb, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Stvaranje novih sorti, održavanje i proizvodnja sjemena na prostoru Europske unije ima dugu tradiciju te je zbog sigurnosti merkantilne proizvodnje, i u konačnici zbog prehrambene neovisnosti, od izuzetne važnosti za svaku državu članicu. Sjemenska se proizvodnja u svim državama članicama u odnosu na ukupne obradive površine odvija na relativno malim površinama. Od 2020. do 2023., od ukupno 157 400 000 ha sjemenska proizvodnja u Europskoj uniji odvijala se je u prosjeku na 2 009 076 ha (1,27 %), dok je Hrvatska svoju sjemensku proizvodnju u prosjeku obavljala na oko 20 499 ha (1,36 %), odnosno nešto više od prosjeka Europske unije. Prema ukupnoj sjemenskoj proizvodnji svih biljnih vrsta, Hrvatska se nalazi na osamnaestom mjestu u Europskoj uniji, međutim kod biljnih vrsta koja imaju razvijenu domaću selekciju nalazimo se u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica Europske unije.
Ključne riječi
Sjemenarstvo; sjemenska proizvodnja i Europska unija
Hrčak ID:
327425
URI
Datum izdavanja:
23.12.2024.
Posjeta: 0 *