Filozofska istraživanja, Vol. 44 No. 2, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/fi44204
Kantova teorija označavanja u Kritici moći suđenja – semiotika kao estetika
Aneli Dragojević Mijatović
orcid.org/0009-0002-9673-2259
; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Sveučilišna avenija 4, HR–51000 Rijeka
Aleksandar Mijatović
; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Sveučilišna avenija 4, HR–51000 Rijeka
Sažetak
U radu se iz Kantova suda ukusa nastoji izvesti teorija znaka. Kantovo uvođenje moći suđenja kao posredničkog područja između spoznaje i djelovanja, prirode i slobode, dovodi se u vezu s Lockeovom teorijom semiotike. Sudovi ukusa sastoje se od znakova, tvoreći govorni čin »X je lijepo«. Time se estetika uspostavlja kao semiotika, pa je predikat »je lijepo« znak koji označava bez pojmova. Stoga normativnost lijepoga kao znaka nije pojmovna, već proizlazi iz zajednice. Međutim, i ta zajednica nije uspostavljena unaprijed, već se izvodi iz usuglašavanja oko suda ukusa.
Ključne riječi
Immanuel Kant; estetika; semiotika; sud ukusa; znak; zajednica
Hrčak ID:
327510
URI
Datum izdavanja:
7.11.2024.
Posjeta: 112 *