Filozofska istraživanja, Vol. 44 No. 2, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/fi44208
Življena nemogućnost. Fenomenološki pojam početka
Dragan Prole
orcid.org/0000-0001-7352-4583
; Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Dr Zorana Đinđića 2, RS–21000 Novi Sad
Sažetak
Članak ispituje fenomenološki pojam početka na temelju autorove teze da transformacija povijesti filozofije u drugoj polovici devetnaestog stoljeća podrazumijeva uvođenje osobnih, egzistencijalnih ili životnih motiva. Otuda povijest filozofije prestaje važiti kao jedna i jedinstvena, već postaje mnoštvena i heterogena. Edmund Husserl tako prepoznaje tri fundamentalna toka. Najprije povijest neuspješnih pokušaja filozofije da ostvari svoj telos. Na drugom je mjestu povijest konstitucije prirodnih znanosti u znaku trijumfa lažne umnosti. Napokon, fenomenologija sebe vidi kao filozofiju početka, obećanje ostvarenja onoga što su filozofi oduvijek htjeli. Korijene Europe Husserl vidi u filozofiji, ali s filozofijom u pravom smislu riječi nije se započelo. Otuda je i europska filozofija nužno sablast, tvorevina koja je propustila vlastiti početak. Po Husserlu, propust filozofske Europe ne sastoji se u greškama i zabludama koje se uvijek iznova vraćaju. On se sadrži u tome što autentična europska filozofija ne može započeti na pravi, istinski, autentičan način. Njezini su počeci lažni, samo su simulacija započinjanja. Husserlova sablast pojavljuje se tako što se odbija pojaviti.
Ključne riječi
Edmund Husserl; fenomenologija; početak; sablast; europska filozofija; nemogućnost
Hrčak ID:
327514
URI
Datum izdavanja:
7.11.2024.
Posjeta: 123 *