Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/LO.2024.52.02-03.08

Morfometrijska objektivizacija u određivanju gradusa invazivnog karcinoma dojke

Ivana Prvulović ; Polyclinic Prvulovic, Slavonski Brod, Croatia
Vesna Ramljak ; Department of Clinical Cytology, University Hospital for Tumors, Ljudevit Jurak University Department of Pathology and Cytology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Mirjana Stupnišek orcid.org/0000-0003-2109-2787 ; University Hospital for Infectious Diseases, Zagreb, Croatia and Faculty of Dental Medicine and Health, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Damir Jurić ; University Hospital for Infectious Diseases, Zagreb, Croatia
Valerija Miličić orcid.org/0009-0001-2205-9287 ; University Hospital for Infectious Diseases, Zagreb, Croatia and Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia

Sažetak

Cilj: Cilj istraživanja bio je učiniti morfometrijsko gradiranje citoloških uzoraka invazivnog karcinoma dojke i prosuditi mogućnost rutinske primjene morfometrijske analize, umjesto dosadašnje procjene gradusa tumora na histološkom materijalu te opisati biološku varijabilnost morfometrijskih parametara unutar i između gradusa, u svrhu optimalizacije i
utvrđivanja minimalne, trenutno nedefinirane, veličine uzorka potrebite za morfometrijsku analizu.
Ispitanici i metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 45 ispitanica (15 po svakom gradusu) u kojih je dijagnoza karcinoma dojke postavljena na citološkim aspiratima dojke i potvrđena na histološkim preparatima u OB Dr. Josip Benčević. Morfometrijska analiza provedena je programom SFORM.
Rezultati: Analizom razlika u distribuciji morfometrijskih parametara po gradusu izdvaja se značajan, stupnjevit porast mjerenih značajki s porastom gradusa. Gradus je odgovoran za prosječno 35% varijabilnosti morfometrijskih obilježja stanice i jezgre. Glavninu varijacija obilježja čine interindividualne razlike, odnosno heterogenosti među ispitanicima unutar gradusa, uz minimalne intraindividualne varijacije. Minimalnu, trenutno nedefiniranu, veličinu uzorka potrebitu za morfometrijsku analizu normirali smo na 100 stanica po uzorku, budući da ista jamči usku marginu greške.
Zaključak: Gradiranje morfometrijskom metodom statistički je značajno, ali zbog niskog udjela gradusa u varijaciji morfometrijskih obilježja, odnosno širokog raspona preklapanja
morfometrijskih parametara među gradusima, morfometrija kao metoda nema diskriminacijsku nego samo indikativnu sposobnost.

Ključne riječi

: karcinom dojke; citološka aspiracija tankom iglom; morfometrija

Hrčak ID:

328484

URI

https://hrcak.srce.hr/328484

Datum izdavanja:

6.3.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 601 *