Skoči na glavni sadržaj

Izlaganje sa skupa

Minska situacija u Bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji

Nina Glavina


Puni tekst: hrvatski pdf 79 Kb

str. 117-124

preuzimanja: 938

citiraj


Sažetak

Konvencija o zabrani mina (Mine Ban Treaty, MBT) iz 1997. godine, uključuje zabranu proizvodnje, skladištenja, izvoza/uvoza, trgovine i transporta mina za države potpisnice. Iznimnu ulogu u procesu donošenja Konvencije imala je Međunarodna kampanja za zabranu mina (International Campaign to Ban Landmines, ICBL), asocijacija više stotina nevladinih udruga s gospođom Jody Williams na čelu (Nobelova nagrada za mir 1997. godine). Konvenciju je do danas potpisalo više od 140 država, a 126 je i ratificiralo. Bivša jugoslavenska Republika Makedonija (BJRM) pristupila je Konvenciji o zabrani mina 9. rujna 1998. godine. Situacija u Makedoniji i odnos vlasti prema MBT-u nikako se ne mogu ocijeniti kao zadovoljavajući. Diskontinuitet, dezorijentiranost, neorganiziranost te manjak programa i planova glavna su obilježja makedonske politike prema većini problema. Ne postoji politika zabrane mina jer za to ne postoje programi. Makedonija u potpunosti podržava Konvenciju, no istovremeno ne poduzima ništa u tom smislu. Otkako se albanska manjina pobunila protiv makedonske vlade u ožujku 2001. godine, postoje izvještaji o korištenju mina, pogotovo onih protutenkovskih. Zabilježen je porast minskih incidenata. Svi incidenti nastali su aktivacijom protutenkovskih mina. Nema saznanja za bilo kakvu izjavu od strane makedonske vlade koja bi potvrdila ili opovrgnula mogućnost da se makedonska vojska koristila minama u sukobu s albanskom manjinom.

Ključne riječi

Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Konvencija o zabrani mina, mine, neeksplodirana sredstva, unutardržavni sukobi, albanska manjina

Hrčak ID:

2824

URI

https://hrcak.srce.hr/2824

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.762 *