Review article

Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje u veslača

Tomislav Smoljanović ; Klinika za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Marko Bergovec ; Klinika za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Marko Pećina ; Klinika za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Abstract

Veslanje je sport duge tradicije, a veslači su među sportašima uzor marljivosti, snage i
izdržljivosti. Ozljede i oštećenja u veslanju nisu česti. Akutne ozljede su 2,5 puta rijeđe od kroničnih oštećenja, i uglavnom su vezane uz nespecifične veslačke treninge. Češća, kronična oštećenja, povezana sa specifičnim veslačkim treninzima, spadaju u sindrome prenaprezanja. Posljednjih desetljeća zamjećen je porast učestalosti sindroma prenaprezanja kod veslača, što se pripisuje složenim i isprepletenim promjenama u ovom sportu proteklih desetljeća. Promjene ukljućuju vrstu i intezitet treninga, opremu, dob početka treniranja i strukturu veslača. Prema specifičnoj biomehanici veslačkog zaveslaja opisujemo mjesta najvećeg opterećenja veslača; križa, podlaktica, koljeno i prsni koš, tj. kliničku sliku, dijagnostiku i liječenje najučestalijih sindroma prenaprezanja sustava za kretanje kod veslača; bolna križa, DeQuervainova bolest, «veslačka podlaktica», «bol u prednjem dijelu koljena», sindrom trenja iliotibijalnog traktusa, tendinitis/tendinoza patele i prijelomi zamora rebara. S obzirom da su bolna križa najučestaliji muskuloskeletalni problem među veslačima s učestalošću od 18,8% do 32,4%, te da prijelomi zamora rebara, specifični za veslače, imaju relativno visoku učestalost među veslačima (od 6,1% do 12,0%) u odnosu prema drugim sportašima (od 1% do 10%) posebno su opi- sane najnovije znanstvene spoznaje o etiologiji, kao i mogućoj prevenciji bolnih križa i prijeloma zamora rebara kod veslača.

Keywords

sindromi prenaprezanja, veslanje

Hrčak ID:

330996

URI

https://hrcak.srce.hr/330996

Publication date:

30.12.2003.

Visits: 419 *