Naša Gora – život š njun i od nje

Barbarić, Katica

Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva, No. 13, 2010.

Ostalo

Naša Gora – život š njun i od nje

Katica Barbarić

Puni tekst: hrvatski pdf 436 Kb

str. 216-231

preuzimanja: 97

citiraj

APA 6th Edition

Barbarić, K. (2010). Naša Gora – život š njun i od nje. Vinodolski zbornik, (13), 216-231. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/331509

MLA 8th Edition

Barbarić, Katica. "Naša Gora – život š njun i od nje." Vinodolski zbornik, vol. , br. 13, 2010, str. 216-231. https://hrcak.srce.hr/331509. Citirano 09.06.2026.

Chicago 17th Edition

Barbarić, Katica. "Naša Gora – život š njun i od nje." Vinodolski zbornik , br. 13 (2010): 216-231. https://hrcak.srce.hr/331509

Harvard

Barbarić, K. (2010). 'Naša Gora – život š njun i od nje', Vinodolski zbornik, (13), str. 216-231. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/331509 (Datum pristupa: 09.06.2026.)

Vancouver

Barbarić K. Naša Gora – život š njun i od nje. Vinodolski zbornik [Internet]. 2010 [pristupljeno 09.06.2026.];(13):216-231. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/331509

IEEE

K. Barbarić, "Naša Gora – život š njun i od nje", Vinodolski zbornik, vol., br. 13, str. 216-231, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/331509. [Citirano: 09.06.2026.]

Sažetak

Autorica na slikovit i emotivan način donosi prikaz života u grižansko belgradskoj Gori i što je sve Gora značila i danas znači za ljude toga kraja. U članku se navode mnogobrojni lokalni toponimi s opisima predjela. Na izvornoj griškoj čakavštini nižu se lirski opisi prirode, običaja i svakodnevnih zbivanja kakvih se autorica sjeća još iz vremena svoga djetinjstva i rane mladosti. Gotovo plastično, autorica opisuje teregobe toga načina života. Prati tijek privremenog življenja obitelji va Gori, kamo se u ljetnim mjesecima odlazilo da bi se obrađivali šumski vrtovi, kosilo livade, brinulo o stoci i na druge načine ostvarivalo sve što je bilo potrebno za obitelj, kao dopuna onome što se privredilo doma u Vinodolu. Nakon Drugoga svjetskog rata počele su se obnavljati kućice uništene u ratu, a Vinodolci su ponovno počeli odlaziti u Goru, obrađivati vrtove i kositi ravnice.