Ostalo
Počeci iseljavanja iz Vinodola: migracioni procesi u Vinodolu, I. dio
Ivan Barbarić
Sažetak
U početku, sve do sredine 18. stoljeća, Vinodolci su se bavili zemljoradnjom, stočarstvom, voćarstvom i raznim poslovima vezanim uz šume, a žene pretežno kućnim poslovima, poslovima u vrtu i sa stokom, te su sudjelovale i u drugim poljoprivrednim poslovima. Proizvodnja je imala pretežno naturalni karakter, a tek će od 18. stoljeća industrijsko društvo utjecati na ovaj kraj, posebno na poljoprivredu i način života Vinodolaca, te će početi proizvoditi i za tržnu razmjenu, što će postepeno ali bitno, mijenjati društvene i ekonomske prilike. U takvoj situaciji zemlja neće moći prehranjivati brojno velike obitelji pa će muškarci biti upućeni i na druge poslove, sve više izvan rodnog kraja, te tako počinje ekonomska migracija, najprije dnevna, potom višednevna i onda sve potpunija. Muškarci će se ovdje ubrzo pokazati izvrsnim radnicima s kamenom – kao zidari, klesari, kamenoresci, kamenjari te će se zapošljavati na gradnji cesta koje će graditi Austrija i Ugarska i na gradnji kuća, najprije u obalnim mjestima i u Rijeci, a potom sve dalje u području Austrije i Ugarske, susjednih talijanskih pokrajina, a na kraju posvuda u Europi, Americi i Australiji. Time se proces iseljavanja razvija do masovnosti, osobito u drugoj polovici
19. stoljeća, što smatramo najvišom razinom ranog iseljavanja Vinodolaca. Taj će se proces nastaviti i u 20. stoljeću, do današnjih dana.
Ključne riječi
Vinodol; život u agrarno doba; zanimanja ljudi u rano industrijsko doba; rani migracijski procesi; povremena i trajna iseljavanja; ekonomska migracija
Hrčak ID:
332435
URI
Datum izdavanja:
9.12.2004.
Posjeta: 456 *