Stručni rad
Zaštita prava vlasništva u postupcima izvlaštenja pred Europskim sudom za ljudska prava
Sanja Zagrajski
Sažetak
Izvlaštenje je Ustavom Republike Hrvatske propisano kao iznimka, a dopušteno je ako je oduzimanje ili ograničenje nečijeg prava vlasništva potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, te ako je ocijenjeno da će se korištenjem nekretnine na novi način postići veća korist od one koja se postizala na dosadašnji način, uz uvjet da se ranijem vlasniku isplati naknada za izvlaštenu nekretninu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje. Stoga je naknada za izvlaštenje condicio sine qua non, pa do izvlaštenja ne može doći ako nije plaćena naknada. Zakonom o izvlaštenju defi nirana je tržišna vrijednost i upravo se naknada tržišne vrijednosti smatra pravičnom naknadom. Sumnju u ovu konstataciju unose izmjene i dopune Zakona o izvlaštenju iz 2006. godine prema kojima do izvlaštenja može doći i bez plaćanja naknade ako se radi o objektu koji je sagrađen bez dokumenata na temelju kojih se može graditi, osim ako se radi o objektu koji je izgrađen do 15. veljače 1968. godine. U pravilu naknada za izvlaštenu nekretninu (kod potpunog izvlaštenja) određuje se u vidu druge odgovarajuće nekretnine, a tek ukoliko korisnik izvlaštenja takvu nekretninu nije u mogućnosti osigurati ili raniji vlasnik ponuđenu nekretninu ne prihvati, naknada se određuje u gotovu novcu ili nekom drugom dopuštenom obliku (dionice, obveznice, poslovni udjeli i sl.). Naknada se kod potpunog izvlaštenja u najvećem broju slučajeva određuje u gotovu novcu i to u postupku izvlaštenja, pri čemu se nadležni ured u najvećem broju slučajeva (gotovo isključivo) koristi procjenama koje sačinjavaju sudski vještaci. Metodologija izračuna tržišne vrijednosti nekretnine nije propisana Zakonom, a niti je vidljiva iz procjena na temelju kojih se određuje naknada ranijem vlasniku. Europski sud za ljudska prava zauzeo je stav da se kod izvlaštenja mora postići poštena ravnoteža između zahtjeva općeg interesa i prava pojedinca na mirno uživanje svojeg vlasništva, pri čemu odsustvo naknade za izvlaštenu nekretninu u iznosu koji nije razumno povezan sa vrijednošću nekretnine, redovno predstavlja nerazmjerno miješanje države koje se ne može opravdati na temelju članka 1. Protokola broj 1. Po prvi puta u Republici Hrvatskoj ponovit će se postupak na temelju odredbe članka 428.a Zakona o parničnom postupku u kojem će se morati poštovati stavovi Europskog suda za ljudska prava glede naknade i metodologije izračuna naknade za izvlaštenu nekretninu, ali i posebnoj zadovoljštini u svezi smanjenje vrijednosti neizvlaštenog dijela nekretnine.
Ključne riječi
vlasništvo; izvlaštenje; naknada; visina naknade; procjena nekretnina; metodologija izračuna naknade; pošteni razmjer; pravo pojedinca; opći interes
Hrčak ID:
30406
URI
Datum izdavanja:
10.11.2008.
Posjeta: 8.584 *