Original scientific paper
https://doi.org/10.20471/acc.2024.63.03-04.26
Etiologija infekcija mokraćnog sustava u novorođenčadi i bakterijska rezistencija u Hrvatskoj
Ana-Meyra Potkonjak
; Department of Obstetrics and Gynecology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ivana Terzić
; Faculty of Chemical Engineering and Technology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Mario Lovrić
; Center of Bioanthropology, Institute of Anthropological Research, Zagreb, Croatia
Vesna Gall
; Department of Obstetrics and Gynecology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Hrvojka Soljačić Vraneš
; Department of Obstetrics and Gynecology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Danko Milošević
; Department of Pediatrics, Zabok General Hospital and Croatian Veterans Hospital, Bračak, Croatian Academy of Medical Sciences, Zagreb, Croatia
Neven Tučkar
; Department of Obstetrics and Gynecology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Goran Vujić
; Department of Obstetrics and Gynecology, Zagreb University Hospital Center, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Košec
; Department of Obstetrics and Gynecology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ana Budimir
; Department of Typing and Monitoring the Causes of Nosocomial Infections, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Boris Filipović-Grčić
; Department of Pediatrics, Zagreb University Hospital Center, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
*
* Corresponding author.
Abstract
Infekcije mokraćnog sustava (IMS) prisutne su u približno 15% donesene i 8% novorođenčadi rođene prije 37. tjedna
gestacije. Teški oblici novorođenačkih IMS-a mogu dovesti do razvoja sepse, ali i dugoročnih posljedica poput ožiljčenja
bubrega i hipertenzije. U vremenu porasta bakterijske rezistencije na antibiotike predmetno istraživanje provedeno je s
ciljem utvrđivanja najčešćih uzročnika IMS-a u novorođenčadi rođene 2005. i 2015. godine u Hrvatskoj. Ispitani su najčešći
obrasci propisivanja antibiotika i osjetljivost uzročnika na antibiotike. Ukupno su analizirana 103 bolesnika s IMS-om
uzrokovanog bakterijama, pri čemu je udio terminske novorođenčadi iznosio 78,6%. Udio muške novorođenčadi iznosio je
62,1%, a eutrofične novorođenčadi 87,4%. Retrospektivnom analizom utvrđeno je da su bolničke IMS bile prisutne u 47,6%
slučajeva, a vodeći uzročnici bili su Escherichia coli (60,2%) i Klebsiella pneumoniae (28,2%). Posebno je ispitana osjetljivost
uzročnika na empirijski propisanu antibiotsku terapiju. Ceftriakson (31,1%) i kombinacija ampicilina i gentamicina (10,7%)
bili su najčešće empirijski propisani antibiotici. Godine 2005. osjetljivost na empirijsku terapiju je iznosila 72,7%, a 2015.
godine udio osjetljivih izolata iznosio je 75,6%. Escherichia coli kao vodeći uzročnik najčešće je bila rezistentna na ampicilin,
amoksicilin, trimetoprim-sulfametoksazol i gentamicin. U slučajevima IMS-a uzrokovanih Klebsiellom pneumoniae uočena
je značajna rezistencija na gentamicin, ceftibuten, ampicilin, cefazolin i piperacilin. Zastupljenost Escherichia coli kao
uzročnika IMS-a odgovara globalnim trendovima uz značajan udio rezistentnih sojeva. Ovo istraživanje temelji se na analizi
dugoročnih promjena u bakterijskoj rezistenciji na antibiotike, a provedeno je s ciljem uvida u moguće obrasce rezistencije
bakterija uzročnika IMS-a na antibiotike. Dobiveni rezultati ističu potrebu daljnjih prospektivnih istraživanja na većem broju
ispitanika.
Keywords
Infekcije mokraćnog sustava; Novorođenčad; Rezistencija na antibiotike; Escherichia coli; Klebsiella pneumoniae; Liječenje antibioticima
Hrčak ID:
333282
URI
Publication date:
31.12.2024.
Visits: 831 *