Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća

Blagaić, Marina

Ethnologica Dalmatica, Vol. 31 , 2024.

Izvorni znanstveni članak

Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća

Marina Blagaić ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb *

* Dopisni autor.

Puni tekst: hrvatski pdf 2.284 Kb

str. 9-28

preuzimanja: 128

citiraj

APA 6th Edition

Blagaić, M. (2024). Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća. Ethnologica Dalmatica, 31, 9-28. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/333304

MLA 8th Edition

Blagaić, Marina. "Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća." Ethnologica Dalmatica, vol. 31, 2024, str. 9-28. https://hrcak.srce.hr/333304. Citirano 18.05.2026.

Chicago 17th Edition

Blagaić, Marina. "Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća." Ethnologica Dalmatica 31 (2024): 9-28. https://hrcak.srce.hr/333304

Harvard

Blagaić, M. (2024). 'Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća', Ethnologica Dalmatica, 31, str. 9-28. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/333304 (Datum pristupa: 18.05.2026.)

Vancouver

Blagaić M. Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća. Ethnologica Dalmatica [Internet]. 2024 [pristupljeno 18.05.2026.];31:9-28. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/333304

IEEE

M. Blagaić, "Šolta – transnacionalni prostor nade; o iseljavanju otočana tijekom 20. stoljeća", Ethnologica Dalmatica, vol.31, str. 9-28, 2024. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/333304. [Citirano: 18.05.2026.]

Sažetak

Šoltanska je stvarnost uvelike određena činjenicom iseljavanja. Od kraja 19. stoljeća iselilo se dvostruko više stanovništva nego što ih danas živi na otoku. Istraživački je fokus rada na odnosu između onih koji su napustili otok i onih koji su ostali, motiviranost za održavanje međusobnih veza, njihov kontinuitet, učestalost te implikacije na svakodnevni život obaju strana ove transnacionalne društvene zajednice, s naglaskom na razdoblje 20. stoljeća. Istraživanje pokazuje prakse kojima iseljenici osiguravaju osjećaj pripadnosti i prisutnosti u lokalnoj zajednici bez stalne fizičke nazočnosti. Također, uočene su strategije kojima su oni koji su ostali generirali osjećaj dužnosti migranata prema lokalnoj zajednici.