Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.15291/geoadria.4720

Analiza antropogenog utjecaja na morfološke promjene žala u Podgori (Srednji Jadran, Hrvatska)

Marin Mićunović orcid id orcid.org/0000-0003-0186-5527 ; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geography, Zagreb, Croatia *
Lana Vukelić orcid id orcid.org/0009-0007-5647-8790 ; Installation and Metal Construction Assembly Zagreb, Zagreb, Croatia
Sanja Faivre orcid id orcid.org/0000-0001-7610-1164 ; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geography, Zagreb, Croatia

* Corresponding author.


Full text: croatian pdf 2.457 Kb

versions

page 79-113

downloads: 251

cite

Full text: english pdf 2.457 Kb

versions

page 79-113

downloads: 286

cite


Abstract

Obalna područja podložna su intenzivnim geomorfološkim promjenama. Žala su jedan od najranjivijih obalnih oblika. S obzirom na sve jači pritisak turizma i urbanizacije, stabilnost žala često je narušena antropogenim intervencijama, uključujući nadohranu sedimenta i izgradnju obalnih struktura. Ovaj rad analizira dugoročne morfološke promjene (posljednje 72 godine) triju žala na području Podgore (Minerva, Plišivac i Frara) radi kvantificiranja utjecaja ljudskih aktivnosti na dinamiku obalne crte i površine žala. U radu je provedena analiza arhivskih aerofotogrametrijskih i satelitskih snimaka (1951.–2023.) te snimaka prikupljenih bespilotnom letjelicom (2022. i 2023.). Snimke su obrađene i analizirane u ArcGIS Pro softveru. Rezultati pokazuju da su antropogeno preoblikovana žala (Minerva i Plišivac) podložna znatnim oscilacijama površine i pomacima obalne crte, dok prirodno žalo Frara bilježi znatno stabilniju morfodinamiku. Plišivac i Minerva proširena su nasipavanjem, pri čemu su periodični zahvati povećali površinu za oko 1500 m², odnosno 3000 m², zahtijevajući kontinuirano održavanje zbog značajnih erozijskih procesa. Analiza pokazuje da antropogeni zahvati mogu imati
suprotan učinak od planiranog, povećavajući nestabilnost sedimenta i potrebu za učestalim sanacijama. Da bi se smanjila potreba za ponavljanim intervencijama i osiguralo dugoročno očuvanje žala, održivo upravljanje obalnim područjima trebalo bi uzeti u obzir detaljne geomorfološke analize.

Keywords

geomorfologija; daljinska istraživanja; GIS, Makarska rivijera; turizam; obale

Hrčak ID:

333396

URI

https://hrcak.srce.hr/333396

Publication date:

30.8.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 1.074 *