Acta clinica Croatica, Vol. 64. No. 1, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2025.64.01.08
Čimbenici udruženi sa smrtnim slučajevima povezanim s COVID-19 u 2020. godini u Hrvatskoj: nacionalna opservacijska kohortna studija
Sanja Musić Milanović
; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Tin Orešković
; Big Data Institute, Li Ka Shing Centre for Health Information and Discovery, University of Oxford, United Kingdom
Helena Križan
orcid.org/0000-0001-8429-8657
; Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
*
Adriana Vince
orcid.org/0000-0003-2355-6573
; University Hospital for Infectious Diseases, Zagreb, Croatia
* Dopisni autor.
Sažetak
Koronavirusna bolest 2019 (COVID-19) uzrokovana virusom SARS-CoV-2 utjecala je na globalnu smrtnost. Bilo je
mnogo pokušaja identifikacije onih koji su u najvećem riziku od smrti uslijed zaraze virusom SARS-CoV-2, ali je relativna
važnost i mogućnost globalne generalizacije pojedinih rizičnih čimbenika i dalje nejasna. Pri Hrvatskom zavodu za javno
zdravstvo spojeni su elektronički zdravstveni podaci iz više baza podataka kako bi se istražili čimbenici povezani sa smrću
od COVID-19. Podaci o 212.615 bolesnika koji su imali COVID-19 potvrđen pozitivnim RT-PCR u 2020. godini su
putem pseudonima povezani s bolničkim podacima te je identificirano 16.150 hospitaliziranih bolesnika. Uz stariju dob
i muški spol glavni čimbenici povezani s povišenom stopom smrtnosti među hospitaliziranim bolesnicima s COVID-19
bile su kardiovaskularne bolesti (prilagođeni HR: 1,20; 95% CI 1,12-1,28), šećerna bolest (prilagođeni HR: 1,17; 95% CI
1,09-1,25) i kronične bolesti donjeg dišnog sustava (prilagođeni HR:1,10; 95% CI 1,02-1,18). U ovoj hrvatskoj studiji rabili
su se podaci iz primarne zdravstvene zaštite te iz bolnica kako bi se utvrdili čimbenici povezani sa smrću od COVID-19
među bolesnicima hospitaliziranima zbog COVID-19. Rezultati ove studije predstavljaju rigoroznu evaluaciju prethodno
definiranih rizičnih čimbenika i nude smjernice za buduća istraživanja u kojima bi se izradili prognostički modeli na osnovi
empirijskih podataka iz 2020. godine.
Ključne riječi
Epidemiologija; Zdravstvena politika; SARS-CoV-2; Virusne bolesti
Hrčak ID:
335503
URI
Datum izdavanja:
31.3.2025.
Posjeta: 803 *