Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.47960/2712-1844.2025.11.105
Bosansko Kraljevstvo Kotromanića u osmanskoj retrospektivi
Michael Ursinus
; Sveučilište u Heidelbergu
Sažetak
Dugo nakon pada Bosanskoga Kraljevstva Kotromanića među narodima središnje i zapadne Bosne (i šire) koji su u međuvremenu postali osmanski podanici, još uvijek su bile aktualne lokalne tradicije o njegovu nekadašnjem arhitektonskom, topografskom i institucionalnom uređenju. Os-manski registri prihoda (tapu tahrir defterleri) već od 1468/69. počeli su bilježiti ne samo golemu količinu fiskalno relevantnih podataka, koje je na terenu prikupljalo geodetsko povjerenstvo, već i, ali ipak manje redovito i sveobuhvatno, podatke o stanju „u vrijeme nevjernika", uključujući činjenice i zapažanja koja se odnose na samoga bosanskog kralja (Bosna kralı). Jednako tako, ali rjeđe, osmanski dokumenti koje su izdali geodetski službenici ili lokalne kadije (koji se sada na-laze u arhivima nekoliko franjevačkih samostana u središnjoj Bosni) također sadrže reference o mjestima, granicama i zgradama koje se u sjećanjima ljudi povezuju s predosmanskom prošlošću općenito, posebno kraljevstvom Kotromanića. Ovim radom želimo na odabranim primjerima istražiti karakter takvih referenci kao povijesnoga izvora kao i neke od zamki u tijeku njihove interpretacije.
Ključne riječi
povijesno pamćenje; tahrir; granice; uredi; Bobovac; Sutjeska; kurija Kotromanića
Hrčak ID:
335513
URI
Datum izdavanja:
1.10.2025.
Posjeta: 1.252 *