Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/26.3.4659
Akumulacija kroma u samoniklim jestivim saprotrofnim gljivama u Hrvatskoj: ekološka i prehrambena procjena rizika
Ivan ŠIRIĆ
orcid.org/0000-0003-0560-181X
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Lovro BARLEK
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Boro MIOČ
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Damir MIHANOVIĆ
; University North, Trg dr. Žarka Dolinara 1, 48000 Koprivnica, Croatia
Sami ABOU FAYSSAL
; Department of Agronomy, Faculty of Agronomy, University of Forestry, 10 Kliment Ohridski Blvd, 1797 Sofia, Bulgaria
Pankaj KUMAR
orcid.org/0000-0003-0346-0910
; Research and Development Division, Society for AgroEnvironmental Sustainability, Dehradun 248007, India
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Samonikle jestive saprotrofne gljive imaju značajnu ulogu u globalnoj prehrani zahvaljujući svojim jedinstvenim nutritivnim i ljekovitim svojstvima. Kao razlagači organske tvari, saprotrofne gljive doprinose kruženju hranjivih tvari u ekosustavu te pružaju brojne zdravstvene koristi za ljude. U novije vrijeme, ubrzana urbanizacija i industrijalizacija dovele su do povećanih koncentracija teških metala, osobito kroma (Cr), u tlu, koje saprotrofne gljive mogu akumulirati. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti razinu onečišćenja kromom u tlu i u pet vrsta saprotrofnih gljiva – Agaricus campestris L., Armillaria mellea [Vahl] P. Kumm., Clitocybe inversa [Sowerby] Vizzini, Clitocybe nebularis [Batsch] P. Kumm. i Macrolepiota procera [Scop.] Singer – prikupljenih na sedam lokacija u središnjoj i obalnoj Hrvatskoj. Analiza provedena metodom optičke emisijske spektroskopije s induktivno spregnutom plazmom (ICP-OES) pokazala je statistički značajno više razine kroma (P<0,05) u klobucima u odnosu na stapke. Uzorci gljiva i tla s lokacija u središnjoj Hrvatskoj sadržavali su više koncentracije kroma u odnosu na one iz primorskih područja. Unatoč povišenim razinama, vrijednosti bioakumulacijskog faktora (BAF), dnevnog unosa metala (DIM) i indeksa zdravstvenog rizika (HRI) bile su ispod granične vrijednosti 1, što ukazuje na nizak zdravstveni rizik povezan s konzumacijom analiziranih gljiva. Dobiveni rezultati korisni su za procjenu potencijalnih rizika povezanih s kontaminacijom kromom u jestivim samoniklim gljivama iz različitih dijelova Hrvatske.
Ključne riječi
teški metali; procjena rizika; onečišćenje tla; toksičnost; samonikle jestive gljive
Hrčak ID:
335645
URI
Datum izdavanja:
17.9.2025.
Posjeta: 441 *