Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija

Važanić, Damir; Kurtović, Biljana; Matić, Ivica

doi:10.64266/amu.1.2.3

ANNALES MEDICINAE URGENTIS, Vol. 1 No. 2, 2025.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.64266/amu.1.2.3

Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija

Damir Važanić orcid.org/0000-0003-2003-9909 ; Hrvatski Zavod za Hitnu Medicinu, Zagreb, Hrvatska *
Biljana Kurtović orcid.org/0000-0001-9669-9829 ; Zdravstveno Veleučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivica Matić orcid.org/0000-0003-4334-1158 ; Hrvatsko Katoličko Sveučilište, Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.

Puni tekst: engleski pdf 187 Kb

str. 102-109

preuzimanja: 201

citiraj

APA 6th Edition

Važanić, D., Kurtović, B. i Matić, I. (2025). Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija. ANNALES MEDICINAE URGENTIS, 1 (2), 102-109. https://doi.org/10.64266/amu.1.2.3

MLA 8th Edition

Važanić, Damir, et al. "Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija." ANNALES MEDICINAE URGENTIS, vol. 1, br. 2, 2025, str. 102-109. https://doi.org/10.64266/amu.1.2.3. Citirano 22.05.2026.

Chicago 17th Edition

Važanić, Damir, Biljana Kurtović i Ivica Matić. "Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija." ANNALES MEDICINAE URGENTIS 1, br. 2 (2025): 102-109. https://doi.org/10.64266/amu.1.2.3

Harvard

Važanić, D., Kurtović, B., i Matić, I. (2025). 'Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija', ANNALES MEDICINAE URGENTIS, 1(2), str. 102-109. https://doi.org/10.64266/amu.1.2.3

Vancouver

Važanić D, Kurtović B, Matić I. Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija. ANNALES MEDICINAE URGENTIS [Internet]. 2025 [pristupljeno 22.05.2026.];1(2):102-109. https://doi.org/10.64266/amu.1.2.3

IEEE

D. Važanić, B. Kurtović i I. Matić, "Prediktivni čimbenici uspješnog povratka spontane cirkulacije kod izvanbolničkog srčanog zastoja: nacionalna studija", ANNALES MEDICINAE URGENTIS, vol.1, br. 2, str. 102-109, 2025. [Online]. https://doi.org/10.64266/amu.1.2.3

Puni tekst: hrvatski pdf 187 Kb

str. 102-109

preuzimanja: 82

citiraj

APA 6th Edition

MLA 8th Edition

Chicago 17th Edition

Harvard

Vancouver

IEEE

Sažetak

Uvod: Izvanbolnički srčani zastoj (engl. Out-of-hospital Cardiac Arrest, OHCA) predstavlja globalni javnozdravstveni problem s visokom stopom smrtnosti. Ishod reanimacije ovisi o različitim čimbenicima koji se mogu razlikovati među populacijama i regijama. Cilj je analizirati prediktivne čimbenike uspješnog povratka spontane cirkulacije (engl. Return of Spontaneous Circulation, ROSC) kod izvanbolničkog srčanog zastoja, uzimajući u obzir započinjanje oživljavanja od strane očevidaca prije dolaska hitne medicinske službe (HMS), početni ritam srčanog zastoja i regionalne razlike. Metode i bolesnici: U ovo prospektivno istraživanje uključeni su punoljetni bolesnici koji su tijekom 2024. godine doživjeli OHCA na području Republike Hrvatske. Podaci su prikupljani standardiziranim Utstein obrascem i uključivali su varijable poput dobi, uzroka, mjesta događaja, telefonskih uputa, reanimacije od strane očevidaca, početnog ritma i znakova života pri predaji u bolnicu. Analiza podataka provedena je pomoću IBM SPSS Statistics 25,0. Kategorizirane varijable analizirane su pomoću χ² testa, a za identifikaciju prediktora uspješnog ROSC primijenjena je binarna logistička regresija (p < 0,05). Rezultati: Kardiopulmonalna reanimacija započeta od strane očevidaca prije dolaska hitne medicinske službe rezultirala je uspješnim ROSC-om u 33,2 % slučajeva. Početni ritam ventrikulske fibrilacije povezan je s najvećom stopom uspješnosti ROSC-a od 34,6 %. Uočene su i regionalne razlike, s varijacijama u stopama uspješnosti između urbanih i ruralnih područja, uključujući Grad Zagreb. Zaključak: Potvrđena je važnost rane intervencije očevidaca i brze defibrilacije u poboljšanju ishoda OHCA. Ventrikulska fibrilacija kao početni ritam te regionalne razlike u dostupnosti i infrastrukturi HMS-a dodatno utječu na izglede za uspješan ROSC, naglašavajući potrebu za ciljanim obrazovanjem i unapređenjem resursa.