Sažetak sa skupa

Epidemiološke karakteristike peritonzilarnog apscesa u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Petar Ivanišević ; KBC Split, Klinika za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Zlatko Kljajić ; Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, Zavod za pomorske interdisciplinarne znanosti, Ruđera Boškovića 37, 21000 Split, Hrvatska
Žana Rubić ; KBC Split, Klinički zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska

Sažetak

Cilj istraživanja je utvrditi uzročnike peritonzilarnog apscesa (biogram) i rezistenciju na antibiotike
(antibiogram). Ispitanici: 26 bolesnika s peritonzilarnim apscesom pregledanih u hitnoj ambulanti Klinike za
bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata u KBC-u Split u razdoblju 2017. – 2023. godine. Ispitanici i
metode: Bolesnici koji su se javili u hitnu ambulantu Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i
vrata pod kliničkom slikom peritonzilarnog apscesa. Po dolasku u hitnu ambulantu učini se ORL pregled te se
postavi dijagnoza peritonzilarnog apscesa. Učini se incizija peritonzilarnog apscesa, a aspirat se pošalje na
mikrobiološku analizu radi utvrđivanja uzročnika peritonzilarnog apscesa (biogram) i rezistencije na
antibiotike (antibiogram). Svi bolesnici liječeni su na Klinici za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i
vrata, kroz dnevnu bolnicu i ordinirana im je antibiotska intravenska terapija i analgetska terapija te su praćeni
laboratorijski nalazi. Rezultati: Najčešći izolirani uzročnik peritonzilarnog apscesa je streptokok skupine
„viridans“. U 57% ispitanika nađena je mješovita infekcija s više uzročnika. Antibiogrami izoliranih patogena
iz aspirata peritonzilarnih apscesa pokazali su 30-postotnu rezistenciju na benzilpenicilin, 13-postotnu
rezistenciju na kombinaciju amoksicilina i klavulanske kiseline, 26-postotnu rezistenciju na klindamicin te 4-
postotnu rezistenciju na ceftriakson. Svi su bolesnici nakon incizije i antibiotske intravenske terapije uspješno
izliječeni. Zaključak: Peritonzilarni apsces uspješno se liječi incizijom i primjenom antibiotika prema
smjernicama ISKRA. I dalje su najčešće rezultat polimikrobne infekcije sa streptokokima skupine
„viridans“ kao najčešćim izolatima. Rezistencija na preporučene antibiotike zanemarujuća je, ali se uočava
tendencija porasta rezistencije.

Ključne riječi

peritonzilarni apsces; aspirat; streptokok skupine „viridans“

Hrčak ID:

336320

URI

https://hrcak.srce.hr/336320

Datum izdavanja:

10.11.2025.

Posjeta: 147 *