Skoči na glavni sadržaj

Liječnički vjesnik, Vol. 147 No. 9-10, 2025.

Pismo uredniku

https://doi.org/10.26800/LV-147-9-10-6

Rare, Yet Among Us – Why Are We Still Missing ASMD?

Ivan Pećin *
Iveta Merćep
Ivo Barić
Jasminka Sinčić Petričević
Goran Palčevski
Ernest Bilić
Nadira Duraković

* Dopisni autor.

Puni tekst: hrvatski pdf 418 Kb

str. 370-371

preuzimanja: 166

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Ključne riječi

Hrčak ID:

338936

URI

https://hrcak.srce.hr/338936

Datum izdavanja:

18.11.2025.

Podaci na drugim jezicima: hrvatski

Posjeta: 585 *

License (open-access, ):

CC BY-NC-ND (Attribution, Non Commercial, No Derivs)

License (open-access):

Liječnički vjesnik časopis je otvorenog pristupa (engl. open access – OA), što znači slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim stručnim i znanstvenim radovima. Objavljuje izvorne i pregledne radove, prikaze bolesnika, lijekova i metoda, prethodna znanstvena i stručna priopćenja, osvrte, pisma uredništvu, prikaze knjiga te druge priloge u svrhu širenja znanstvenih i obrazovnih informacija i sadržaja. Takav pristup omogućuje čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje tih informacija i sadržaja (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu). NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International. Svi su članci slobodno dostupni pod uvjetima te licence, koja dopušta preuzimanje i dijeljenje radova uz obvezno navođenje izvora, ali ne dopušta njihovu izmjenu niti komercijalnu uporabu (https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode). Licence Creative Commons pravni su instrumenti kojima se autorima i drugim nositeljima prava (davateljima licence, u ovom slučaju Liječnički vjesnik) omogućuje da odrede uvjete korištenja svojih autorskih djela, uključujući umnožavanje, distribuciju i objavljivanje

License (open-access):

Liječnički vjesnik is an open access (OA) journal, which means free, unrestricted online access to digital professional and scientific publications. It publishes original and review articles, case reports, presentations of drugs and methods, preliminary scientific and professional communications, reviews, letters to the editor, book reviews, and other contributions with the aim of disseminating scientific and educational information and content. This approach allows users to read, store, distribute, search, retrieve, index, and/or otherwise lawfully use such information and content (Croatian Declaration on Open Access). Liječnički vjesnik publishes papers free of charge under the Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International license. All articles are freely available under the terms of this license, which permits downloading and sharing of the works with proper attribution, but does not allow modification or commercial use (https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode). Creative Commons licenses are legal tools that enable authors and other rights holders (licensors, in this case Liječnički vjesnik) to define the conditions under which their works may be used, including reproduction, distribution, and publication.

Publication date: 18 November 2025

Volume: 147

Pages: 370-371

DOI: 10.26800/LV-147-9-10-6

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Pismo uredniku

Categories:

Subject: Letter to the Editor

Rijetka, ali među nama – zašto i dalje propuštamo ASMD?

Translated Title (en): Rare, Yet Among Us – Why Are We Still Missing ASMD?

Ivan Pećin

Email: ivanpecin@yahoo.com

Iveta Merćep

Ivo Barić

Jasminka Sinčić Petričević

Goran Palčevski

Ernest Bilić

Nadira Duraković

Translated Abstract

Liječ Vjesn 2025;147:370–371https://doi.org/10.26800/LV-147-9-10-6

Rijetka, ali među nama – zašto i dalje propuštamo ASMD?

Rare, Yet Among Us – Why Are We Still Missing ASMD?

Poštovani gospodine uredniče Liječničkog vjesnika,

Nedostatak kisele sfingomijelinaze (engl. acid sphingomyelinase deficiency, ASMD), poznat i kao Niemann-Pickova bolest tipa A, A/B i B, autosomno je recesivna lizosomska bolest nakupljanja, podskupina sfingolipidoza. Ovisno o kliničkoj prezentaciji razlikuju se infantilni neurovisceralni oblik (tip A), kronični visceralni oblik (tip B) i prijelazni oblik s neurološkim i visceralnim zahvaćanjem (tip A/B). Iako se radi o umjetnoj klasifikaciji, ona odražava kontinuum fenotipske varijabilnosti.

Prevalencija ASMD-a procjenjuje se između 0,22 i 0,6 na 100.000 stanovnika, no stvarna učestalost može biti viša zbog neprepoznatih blažih oblika. Noviji podatci iz probira novorođenčadi ukazuju na incidenciju do 0,79 na 100.000 živorođenih, što sugerira da bolest može biti poddijagnosticirana, osobito u manje izraženim kliničkim oblicima.1 U Hrvatskoj se trenutačno prati pet pedijatrijskih bolesnika i jedan odrasli bolesnik s ASMD-om.

Manjak aktivnosti enzima kisele sfingomijelinaze dovodi do akumulacije sfingomijelina i drugih supstrata unutar lizosoma, osobito u hepatocitima, makrofazima, neuronima, stanicama glije mozga i plućima. Posljedične promjene uključuju upalu, poremećenu autofagiju i mitohondrijsku disfunkciju. Mutacije u genu SMPD1 (poznato je preko 600 varijanti) uzrokuju bialelni enzimatski manjak, bez jasne genotipsko-fenotipske korelacije.

ASMD ima širok spektar manifestacija, ovisno o tipu bolesti i dobi u kojoj se simptomi javljaju.

Infantilni oblik (tip A) karakterizira brzoprogresivno nakupljanje sfingomijelina u jetri, slezeni, plućima, koštanoj srži i središnjem živčanom sustavu. Prvi znakovi uključuju hepatosplenomegaliju vidljivu do trećeg mjeseca života, uz povišene transaminaze, koagulopatiju, ascites i poremećaje hranjenja. Djeca slabo napreduju, razvijaju respiratornu insuficijenciju i česte infekcije. Neurološki dominiraju hipotonija, gubitak refleksa i psihomotoričko nazadovanje. Većina djece ne preživi treću godinu.2

Kronični neurovisceralni oblik (tip A/B) karakterizira sporija progresija s očuvanim preživljenjem u odraslu dob. Hepatosplenomegalija varira, a moguće su fibroza jetre i plućna insuficijencija. U djece se često bilježe usporen rast i zrelost kostura, osteopenija te kontrakture. Neurološki se javljaju hipotonija, ataksija, epilepsija i kognitivne poteškoće.

Kronični visceralni oblik (tip B) je klinički blaži, s kasnijim početkom i dominantno visceralnim zahvaćanjem. Hepatosplenomegalija je varijabilna, a plućne promjene mogu dovesti do respiratorne insuficijencije. Neurološki simptomi prisutni su u oko 30% bolesnika, obično u kasnijem tijeku. Uobičajeni su usporen rast, zakašnjeli pubertet, osteopenija i dislipidemija (povišen LDL i trigliceridi, snižen HDL).2

Dijagnoza se temelji na sniženoj aktivnosti kisele sfingomijelinaze u leukocitima ili fibroblastima (<10 % referentne vrijednosti) i/ili potvrdi dviju patogenih varijanti gena SMPD1 uz elevirane transaminaze, dislipidemiju, citološki ili bioptički nalaz Niemann-Pickovih stanica te pomoćne dijagnostičke metode koje uključuju određivanje lizosfingomijelina, hitotriozidaze i vakuola u limfocitima periferne krvi.3 Uvođenje novorođenačkog probira potencijalno omogućuje ranu identifikaciju bolesnika i pravovremeno liječenje.

Olipudaza alfa (Xenpozyme®) prva je uzročna farmakološka terapija za ASMD. U tijeku je dogovor hrvatske nacionalne osiguravajuće kuće i nositelja odobrenja lijeka o stavljanju lijeka na listu lijekova u Republici Hrvatskoj (RH). Trenutno se bolesnici u RH liječe programom „milosrdne primjene“. U Hrvatskoj se terapija trenutno primjenjuje u četvero pedijatrijskih bolesnika. Kliničke studije pokazuju da terapija smanjuje volumen jetre i slezene, poboljšava plućnu funkciju, povećava broj trombocita i normalizira lipidni profil.4 EMA i FDA odobrile su olipudazu alfa za dugotrajno liječenje visceralnih manifestacija ASMD-a. Odrasli bolesnici u Hrvatskoj zasad nemaju pristup liječenju. Potporna terapija za sada ostaje jedina opcija kod bolesnika kod kojih lijek nije dostupan, iako ne može zaustaviti progresiju bolesti.

Liječenje je indicirano kod bolesnika s intersticijskom bolešću pluća, hepatomegalijom s biokemijskim i histološkim promjenama, hipersplenizmom, trajnim citopenijama i teškom osteoporozom. Neurološki simptomi nisu kontraindikacija za početak terapije.5 Praćenje uključuje evaluaciju organske funkcije, biokemijske markere bolesti te kliničku procjenu svakih šest mjeseci u referentnim centrima.

Klinička istraživanja i dosadašnja iskustva jasno ukazuju na djelotvornost liječenja olipudazom alfa u liječenju visceralnih obilježja bolesti ASMD-a. Liječenje olipudazom alfa dovodi do znatnog poboljšanja kvalitete života te smanjenja komplikacija u pacijenata kod kojih je terapija indicirana. Zasada je olipudaza alfa jedina terapijska opcija uzročnog liječenja nedostatka kisele sinfgomijelinaze. Od izrazite je važnosti naglasiti kako je nužno kontinuirano i unaprijed definirano praćenje bolesnika s nedostatkom kisele sfingomijelinaze u referentnim centrima za rijetke bolesti u svrhu poboljšanja kvalitete života bolesnika, sprječavanja razvoja komplikacija te procjene uspješnosti liječenja.

Nužno je podići razinu svijesti među kliničarima, unaprijediti dijagnostičke algoritme i osigurati dostupnost uzročne terapije svim bolesnicima u Hrvatskoj.

Literatura

5. Diaz GA, Jones SA, Scarpa M, Mengel KE, Giugliani R, Guffon N i sur. One-year results of a clinical trial of olipudase alfa enzyme replacement therapy in pediatric patients with acid sphingomyelinase deficiency. Genet Med. 2021;23(8):1543–50. doi:10.1038/s41436-021-01156-3.

Ivan Pećin1https://orcid.org/0000-0003-4425-6473, Iveta Merćep2, Ivo Barić3, Jasminka Sinčić Petričević4, Goran Palčevski5, Ernest Bilić6, Nadira Duraković7

1 Zavod za bolesti metabolizma, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, Referentni centar za rijetke bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske

2 Zavod za farmakologiju, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, Hrvatsko društvo za rijetke bolesti HLZ-a

3 Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za genetiku i bolesti metabolizma u djece

4 Zavod za hematologiju Medicinskog faklteta, KBC Osijek

5 Zavod za kliničku pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Rijeka

6 Zavod za hematologiju, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb

7 Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb

Adresa za dopisivanje:

Izv. prof. dr. sc. Ivan Pećin, dr. med.,https://orcid.org/0000-0003-4425-6473, Zavod za bolesti metabolizma, Klinika za unutarnje bolesti KBC Zagreb, Referetni centar za rijetke bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, e-pošta:ivanpecin@yahoo.com

References

1 

Wasserstein M, Dionisi-Vici C, Giugliani R, Hwu WL, Lidove O, Lukacs Z i sur. Recommendations for clinical monitoring of patients with acid sphingomyelinase deficiency (ASMD). Mol Genet Metab. 2019;126(2):98–105. https://doi.org/10.1016/j.ymgme.2018.11.014.

2 

Kubaski F, Burlina A, Pereira D, Silva C, Herbst ZM, Trapp FB i sur. Quantification of lysosphingomyelin and lysosphingomyelin-509 for the screening of acid sphingomyelinase deficiency. Orphanet J Rare Dis. 2022;17(1):407 https://doi.org/10.1186/s13023-022-02560-x.

3 

Lachmann RH, Diaz GA, Wasserstein MP, Armstrong NM, Yarramaneni A, Kim Y i sur. Olipudase alfa enzyme replacement therapy for acid sphingomyelinase deficiency (ASMD): sustained improvements in clinical outcomes after 6.5 years of treatment in adults. Orphanet J Rare Dis. 2023;18(1):94 https://doi.org/10.1186/s13023-023-02700-x.

4 

Thurberg BL, Diaz GA, Lachmann RH, Schiano T, Wasserstein MP, Ji AJ i sur. Long-term efficacy of olipudase alfa in adults with acid sphingomyelinase deficiency (ASMD): further clearance of hepatic sphingomyelin is associated with additional improvements in pro- and anti-atherogenic lipid profiles after 42 months of treatment. Mol Genet Metab. 2020;131(1–2):245–252. https://doi.org/10.1016/j.ymgme.2020.06.010.

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.