Skip to the main content

Original scientific paper

Dialogus Sylla Trankvila Andronika i dvije pjesme Mihovila Nardina

Hester Schadee orcid id orcid.org/0000-0001-9816-6727 ; University of Exeter


Full text: english pdf 367 Kb

page 83-119

downloads: 318

cite


Abstract

Razmatramo strukturu i sadržaj Andronikova Dijaloga Sula, pokazujući na koji način djelo povezuje raspravu o rimskoj politici prvog stoljeća pr. Kr. – posebice opreku optimata i populara – s općenitijim moralno-filozofskim govorom o teretu moći, o ljudskoj pohlepi i taštini te o prevrtljivosti Fortune. Pokazali smo da su ove teme povezane s protuhabsburškim savezom francuskog kralja Franje I. i ugarskog vojvode Ivana Zapolje u širem kontekstu osmanskih napredovanja. Jedan od aktera Sule, Julije Cezar, pokazuje više od naznaka cara Karla V, dok njegov oponent Sula zastupa stajališta koja podsjećaju na Zapoljina. Osim toga, na Sulina usta progovara sam Trankvil preporučujući povlačenje iz političkog djelovanja. Književna je osnova Dijaloga Sula lukijanska; ustanovili smo da književni motivi djela potječu iz četiri Lukijanova dijaloga. Usto, razmotrili smo četiri dijaloga iz podzemnog svijeta nastala u XV. st, pokazujući da se Trankvil oslanjao i na Palinura Maffea Vegia (za dijalog je Trankvil vjerojatno mislio da se radi o autentičnom Lukijanovu djelu). Osim toga, predložili smo i mogućnost intertekstualne veze s djelima Bracciolinija, osobito s polemikom o Scipionu i Cezaru. Istraživanje mreže profesionalnih i intelektualnih veza na koje se Trankvil oslanjao razjasnilo je njegov interes da pridobije naklonost Jana Laskarisa, kojemu je Dijalog Sula posvećen. Trankvilova se briga očituje u njegovim književnim izborima (Laskaris je bio jedan od priređivača editio princeps grčkog Lukijanova izvornika) i u poziciji koju u posvetnom pismu namjenjuje kako sebi, tako i adresatu. U pismu Trankvil spominje kakva je bila sudbina Laskarisa, prognanika nakon pada Carigrada; čitalac može naslutiti da ta sudbina nagoviješta budućnost samog autora djela i njegove domovine Dalmacije. No, posvetno pismo počinje spomenom Trankvilova prijatelja Mihovila Nardina, koga smo identificirali kao šibenskog humanista poznatog Laskarisu zbog zajedničkog sudjelovanja na Koricijama, gozbama koje je papinski protonotar Johann Goritz priređivao u Rimu. Zbog toga rad donosi izvornik i prijevod dviju pjesama koje je Nardin sastavio za Coryciana.

Keywords

Cezar; Habsburzi; Osmanlije; Dalmacija; dijalozi u podzemnom svijetu; Lukijan iz Samosate

Hrčak ID:

339021

URI

https://hrcak.srce.hr/339021

Publication date:

21.11.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 872 *