Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.3.4
Analiza Zak. članka XXXIV. iz 1873. o izmjenama i dopunama Hrvatskougarske nagodbe
László Heka
; Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Hrvatsko-ugarska nagodba (Zak. članak 1. iz 1868.) bila je kompromis kojim su uređeni ustavnopravni odnosi između dviju država. Međutim, prilikom oživotvorenja toga zakona pokazalo se da fi nancijski dio nagodbe, ovlasti hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog ministra bez lisnice, prava i dužnosti bana te položaj i uloga autonomne vlade nisu bili precizno definirani, čime je omogućeno različito tumačenje zakona. Samo pet godina kasnije stvorene su pretpostavke za izmjene i dopune toga zakona. U vrijeme revizije nagodbe Kraljevina Ugarska ostvarila je svoje nacionalne i političke ciljeve: sklopila je nagodbu s Austrijom i Hrvatskom, te usvojila Zakon o narodnostima. Postala je država koja je načelno ravnopravna s Austrijom i upravlja polovicom monarhije. Mađari su bili brojčano, ekonomski, politički i vojno znatno jači od Hrvatske, pa je zato hrvatsko nastojanje da putem izmjena i dopuna nagodbenog zakona Trojednica ostvari jednakopravnost bilo unaprijed osuđeno na propast. Ipak je Hrvatska dobila određene olakšice, napose u financijskom pogledu. U ovome radu, na temelju saborskih spisa, dnevnika Zastupničkog doma i Kuće velikaša zajedničkog sabora te zapisnika sa sjednica Ministarskog vijeća, analiziramo postupak usvajanja zakonskog članka o izmjenama i dopunama nagodbe i njegove odredbe.
Ključne riječi
Zak. članak 1. iz 1868.; pregovori o izmjeni i dopuni nagodbenog zakona; fi nancijska nagodba; Zak. članak 34. iz 1873.; hrvatska autonomija
Hrčak ID:
340992
URI
Datum izdavanja:
15.12.2025.
Posjeta: 567 *