Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mzvkpt3px9
O mrzlovodičkome govoru 21. stoljeća
Mirjana Crnić Novosel
; Institut za hrvatski jezik
Sažetak
Na području Gorskoga kotara već stoljećima supostoje brojni govori koji
pripadaju svim trima hrvatskim narječjima. Jedan od njih čakavski je ekavski
punkt Mrzla Vodica koji se obrađuje u ovome radu. Taj je punkt u neposrednome
susjedstvu Crnoga Luga i njegovih zaseoka, u kojima se kao i u najvećem dijelu
Gorskoga kotara govori kajkavskim narječjem.
Mrzlovodički govor, prema podjeli inauguriranoj u dosadašnjoj literaturi,
pripada tzv. skupini zapadnih čakavskih govora i jedini je ekavski govor na
području Gorskoga kotara. Uz govor Mrzle Vodice, tu skupinu najvećma čine
ikavsko-ekavski govori Benkovca Fužinskog, Slavice, Sljemena, Brestove Drage
i Staroga Laza.
S obzirom na to da je situacija na terenu danas pokazala minoran broj izvornih
govornika u navedenim punktovima, a isto tako potvrdila nestajanje ovih govora
u skorije vrijeme, ispitivanje je govora Mrzle Vodice bilo neophodno i krajnje
potrebno sa svrhom dokumentiranja njegova statusa u 21. stoljeću.
U ovome se radu stoga donose podatci prikupljeni u razgovoru s nekoliko
Mrzlovodičana. Izvršena dijalektološka analiza obuhvaća fonološke i morfološke
specifičnosti mrzlovodičkoga govora. Time je utvrđena njegova autohtonost na
gorskokotarskome području te njegovo čakavsko ekavsko podrijetlo. Uz to, neke
su ovjerene značajke potvrdile supostojanje dvaju različitih govornih sustava –
čakavskoga u Mrzloj Vodici i kajkavskoga u Crnome Lugu. Relikti pojedinih
morfoloških oblika u mrzlovodičkome govoru ukazuju na nekadašnji sustav koji
je danas već u izumiranju, a nekih se specifičnosti govornici sjećaju iz govora
svojih starih, potvrđujući njihov izostanak u današnjoj komunikaciji.
Ključne riječi
Mrzla Vodica; čakavski ekavski dijalekt; gorskokotarski govori; zapadni tip; dijalektološka analiza
Hrčak ID:
341235
URI
Datum izdavanja:
15.12.2025.
Posjeta: 357 *