Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15176/vol62no29
“Ljudski govor”: preoblikovanje informiranog pristanka u obični jezik u postupku traženja azila
Helena Tužinská
orcid.org/0000-0003-1135-3007
; Faculty of Arts, Comenius University, Bratislava
Sažetak
Ovaj članak istražuje kako emski pojam “ljudski govor” cirkulira među akterima u postupku traženja azila i kako njegova situirana značenja mogu utjecati na osmišljavanje primijenjenih antropoloških intervencija. Nadovezujući se na istraživanja pozicionalnosti prevoditelja, protokola komunikacije s institucijama i komunikacijskih asimetrija, analiza pokazuje na što se sve “ljudski govor” odnosi u interakcijskim i institucionalnim kontekstima. U radu se tvrdi da smještanje jezične jasnoće u središte pravnog postupka nije pitanje stila, nego epistemičke pravde. Etnografsko istraživanje provedeno u Slovačkoj (2017–2019) otkrilo je da su podnositelji zahtjeva za azil redovito potpisivali pravno obvezujuće dokumente bez njihova potpunog razumijevanja, pri čemu institucije za to nisu snosile odgovornost. Pojam “ljudskog govora” istražuje se kroz epistemičku, pragmatičku i empirijsku prizmu, oslanjajući se na perspektive podnositelja zahtjeva, prevoditelja, pravnika i državnih dužnosnika. Članak pokazuje da se upotreba običnog jezika može institucionalizirati kao strukturna obveza, a ne prepustiti ad hoc kompromisu. Na etnografiji temeljena intervencija (2023–2024) pokazuje kako pojam “ljudskog govora” dovodi do intralingvalne promjene obrazaca za informirani pristanak iz pravnog u jednostavni jezik.
Ključne riječi
obični jezik, prevođenje, postupak azila, informirani pristanak, epistemička pravda, relevantnost
Hrčak ID:
341677
URI
Datum izdavanja:
19.12.2025.
Posjeta: 574 *