Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15176/vol62no216

Slani krajolici otoka Paga: okus otoka iz kulturnoantropološke perspektive

Melanija Belaj orcid id orcid.org/0000-0003-3892-8907 ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 270 Kb

str. 297-315

preuzimanja: 169

citiraj


Sažetak

U članku će se, razumijevajući pojam prehrambenog krajolika (engl. foodscape) kao “dinamične društvene konstrukcije koja povezuje hranu s fizičkim prostorom, društvenim skupinama ili pojedincima te značenjima koja oni pridaju toj hrani” (Adema 2006, 2007; Green 2019) promišljati gastronomski markeri otoka Paga – paška sol, paški sir i paška janjetina. Koncept gustemologije kakav predlaže David Sutton (2001, 2010, 2023), kojim se želi istaknuti važnost okusa u istraživanju kulture prehrane i naglasiti njegova kulturna uvjetovanost, kao i veza s prostorom putem terroira (Trubek 2008; Belaj 2011), pomoći će u analizi dominantnog okusa slanoće, slanosti, saliniteta, koji je osnova izgradnje prehrambenog, pa i gastronomskog identiteta otoka. Sve navedeno smješta se u područje antropologije soli, koja omogućuje promišljanje soli u društvenom i kulturnom kontekstu (Alexianu 2012; Alexianu et al. 2015).

Ključne riječi

antropologija soli, prehrambeni krajolik (foodscape), terroir, gustemologija, gastronomski markeri otoka Paga, slanoća

Hrčak ID:

341688

URI

https://hrcak.srce.hr/341688

Datum izdavanja:

19.12.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 455 *