Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku

Palašić, Nikolina

doi:10.31724/rihjj.51.2.8

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 51 No. 2, 2025.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.8

Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku

Nikolina Palašić orcid.org/0000-0002-0054-1830 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Puni tekst: hrvatski pdf 422 Kb

verzije

str. 555-579

preuzimanja: 153

citiraj

APA 6th Edition

Palašić, N. (2025). Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 51 (2), 555-579. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.8

MLA 8th Edition

Palašić, Nikolina. "Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku." Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol. 51, br. 2, 2025, str. 555-579. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.8. Citirano 29.05.2026.

Chicago 17th Edition

Palašić, Nikolina. "Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku." Rasprave Instituta za hrvatski jezik 51, br. 2 (2025): 555-579. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.8

Harvard

Palašić, N. (2025). 'Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku', Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 51(2), str. 555-579. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.8

Vancouver

Palašić N. Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik [Internet]. 2025 [pristupljeno 29.05.2026.];51(2):555-579. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.8

IEEE

N. Palašić, "Komparativna analiza (suvremene) upotrebe pasivnih konstrukcija u hrvatskom i njemačkom jeziku", Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol.51, br. 2, str. 555-579, 2025. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.8

Sažetak

Iako su i hrvatski i njemački jezik ponajprije orijentirani na vršitelja radnje (što je prema Comrieu (1981: 70) tendencija u jezicima općenito, tzv. A-orijentacija), iz različitih se pragmatičkih razloga u obama jezicima poseže za detopikalizacijom agensa, odnosno topikalizacijom procesa ili rezultata procesa ili pacijensa (kako primjerice vidimo u rečenici iz hrvatskoga korpusa: Stekla se navika da se onog tko razgovara s HDZ-om proglašava izdajnikom). U tom smislu upotreba pasivnih konstrukcija igra značajnu komunikacijsku ulogu. U radu se na primjerima rečenica iz aktualnoga hrvatskog i njemačkog javnog diskursa pokazuju sličnosti i razlike u upotrebi pasivnih konstrukcija u tim dvama jezicima, raspravlja se o odnosu pasiva i tranzitivnosti, o komunikacijskim razlozima za upotrebu pasiva te se ukazuje na određena (tvorbena i uporabna) ograničenja koja pritom postoje u obama jezicima.