Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.63.2.6

Političke prekretnice i urbana memorija: Promjene uličnog nazivlja Osijeka u 20. stoljeću

Barbara Balen orcid id orcid.org/0009-0005-3934-4278 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, Katedra za povijest umjetnosti, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 5.481 Kb

str. 293-312

preuzimanja: 157

citiraj


Sažetak

Promjene uličnog nazivlja tijekom 20. stoljeća predstavljaju jasan odraz političkih
previranja i ideoloških smjena. Imenovanja i preimenovanja ulica odražavaju političke i ideološke
prekretnice te pokušaje hegemonijskih narativa nad javnim prostorom. U postsocijalističkom
kontekstu proučavanje uličnog nazivlja posebno je važno jer omogućuje uvid u načine na
koje različiti režimi rekonstruiraju identitet grada kroz simboličku aproprijaciju prostora. Iako
su promjene uličnog nazivlja u Hrvatskoj već proučavane u nekim većim gradovima (Zagreb,
Split, Rijeka), promjene uličnog nazivlja u Osijeku nisu do sada sustavnije proučavane.
U ovom radu analizirane su dijakronijske promjene uličnog nazivlja u tri najstarije gradske
četvrti Osijeka (Tvrđi, Gornjem gradu i Donjem gradu) tijekom šest ključnih povijesno-političkih
razdoblja 20. stoljeća: Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne
Države Hrvatske, Federativne Narodne Republike Jugoslavije, Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije i Republike Hrvatske. Integracijom digitaliziranih arhivskih kartografskih
prikaza iz fonda Državnog arhiva u Osijeku te prostorno-analitičkih GIS metoda, provedena
je detaljna analiza dijakronijskih promjena nazivlja. Rezultati pokazuju da je najviše promjena
uličnog nazivlja zabilježeno tijekom političko-ideoloških promjena, posebno u razdoblju komunističke
vlasti i nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Najviše su promjena doživjele
središnje, povijesno i simbolički najvažnije ulice dok su periferne i novije ulice češće zadržavale
nazivni kontinuitet.
Rad doprinosi razumijevanju odnosa između političkih promjena, urbanog identiteta i prostora
u hrvatskom i širem postsocijalističkom kontekstu te uvodi metodološku novinu primjenom
GIS pristupa u analizi urbane toponimije. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao temelj za
daljnja interdisciplinarna istraživanja, kao i za oblikovanje urbanih politika očuvanja i promjene
nazivlja javnog prostora.

Ključne riječi

ulično nazivlje; geografski informacijski sustav (GIS); politička ideologija; Osijek; 20. stoljeće; urbana toponimija

Hrčak ID:

342074

URI

https://hrcak.srce.hr/342074

Datum izdavanja:

30.10.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 451 *