Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2025-76-4060
Integracija zadovoljstva poslom u indeks osobne dobrobiti: analiza psihometrijskih svojstava i demografskih odrednica među radnicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Jozo Dubravac
orcid.org/0009-0002-7552-731X
; University of Zagreb Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia
Renata Barić
orcid.org/0000-0003-2614-673X
; University of Zagreb Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia
Sažetak
Ovo istraživanje ispituje subjektivnu dobrobit (SWB) među administrativnim djelatnicima obaveznog zdravstvenog osiguranja u tranzicijskoj ekonomiji, postavljajući hipotezu o učincima prelijevanja (engl. spillover effects) sa zadovoljstva poslom na zadovoljstvo životom. Ciljevi su bili procijeniti psihometrijska svojstva izmijenjenog Indeksa osobne dobrobiti (PWI-J, koji uključuje domenu zadovoljstva poslom), procijeniti sociodemografske utjecaje i potvrditi opravdanost uključivanja ove domene. Prigodan uzorak od 1.051 djelatnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ispunio je anonimnu online anketu 2018. godine. Analize su obuhvatile deskriptivnu statistiku, testiranje pouzdanosti, korelacije, ANOVA/MANOVA za sociodemografske učinke te eksploratornu faktorsku analizu (EFA). PWI-J pokazao je visoku pouzdanost (Cronbachov α=0,896) i dvofaktorsku strukturu (materijalno-praktična i socioemocionalna dobrobit, koje objašnjavaju 65 % ukupne varijance). Prosječni rezultat Indeksa osobne dobrobiti bio je 65,01 na ljestvici od 0 do 100, s najnižim zadovoljstvom u standardu života i sigurnosti u budućnosti (oko 52), a najvišim u odnosima i zajednici (77 – 81). Učinak prelijevanja je potvrđen (ρ=0,633, P<0,001). U usporedbi s australskim normama, ispitanici su pokazali niže ekonomsko zadovoljstvo, ali jače veze sa zajednicom, pri čemu je viša razina obrazovanja povezana s boljim materijalnim ishodima, žene su zadovoljnije s društvenim povezanostima, a mlađi radnici s višim socioemocionalnim rezultatima. Nalazi naglašavaju ekonomske ranjivosti uravnotežene društvenom otpornošću, potvrđujući valjanost PWI-J upitnika za procjenu kvalitete života na poslu. Preporuke uključuju ciljane intervencije za slabije obrazovane i starije radnike. Ograničenja obuhvaćaju poprečni dizajn, pristranost samoprocjene i ograničenu generalizaciju rezultata. U budućim istraživanjima trebale bi se provesti longitudinalne studije na medijatorima poput otpornosti na stres.
Ključne riječi
učinak prelijevanja; Hrvatska; kvaliteta života; otpornost; subjektivna dobrobit; zdravlje na radu
Hrčak ID:
342211
URI
Datum izdavanja:
23.12.2025.
Posjeta: 381 *