Poljoprivreda, Vol. 31 No. 2, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18047/poljo.31.2.8
Ekonomski model i održivost agroekosustava za soju
Boris Ravnjak
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Ljubica Ranogajec
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Brigita Popović
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Monika Tkalec-Kojić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Tomislav Vinković
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Miro Stošić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Sažetak
Terensko istraživanje na soji provedeno je u Hrvatskoj s ciljem procjene utjecaja sustava obrade tla (TS) na odabrane ekonomske pokazatelje: bruto maržu (GM), stopu profitabilnosti (ROP), ekonomičnost (E) i produktivnost (P), kao i izrade regresijskoga modela za planiranje proizvodnje. Ispitivani sustavi obrade tla obuhvaćali su sljedeće: CT – oranje (dubina 30 cm), DT – tanjuranje (dubina 8 – 12 cm), LT – rahljenje tla (dubina 35 cm) te obradu bez oranja (NT). Korišten je slučajni blok-dizajn (RCBD) s četiri ponavljanja. Parcele za TS bile su 540 m². Ekonomski pokazatelji izračunani su na temelju utvrđenih ekonomskih formula i standardnih kriterija vrjednovanja. Za statističku analizu korišten je SAS, verzija 9.3 i Microsoft Excel 2016. GM bila je u sljedećem rasponu: NT (+12,9 %) > DT (+7,1 %) > LT (-15,4 %), sa značajnim razlikama u odnosu na CT (278,60 € ha⁻¹). ROP kod LT‐a bila je niža (-14,5 %), a kod NT‐a viša (+21,4 %) u odnosu na CT. Za proizvodnju jedne tone soje u NT‐u bilo je potrebno 1,75 radnih sati, što je značajno manje u usporedbi s ostalim TS‐om. Rezultati, uključujući regresijski model, ukazuju na razlike u ekonomskoj učinkovitosti između TS‐a, s izraženim razlikama u troškovima, profitabilnosti i radnoj učinkovitosti, pružajući time korisne smjernice za održivu i ekonomski optimiziranu proizvodnju soje.
Ključne riječi
regresijski model; bruto marža; produktivnost; stopa profitabilnosti; soja
Hrčak ID:
342516
URI
Datum izdavanja:
28.12.2025.
Posjeta: 445 *