Acta clinica Croatica, Vol. 64. No. 3, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2025.64.03.11
Utjecaj pandemije virusa COVID-19 na mentalno zdravlje djelatnika primarne zdravstvene zaštite
Marina Ćurlin
; Faculty of Health Studies, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
*
Edita Černi Obrdalj
; aculty of Health Studies, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina; Family medicine service, Health Center Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Dragan Babić
; Faculty of Health Studies, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina ;School of Medicine, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Nevenka Jelić-Knezović
; School of Medicine, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Ivana Soldo
; Faculty of Health Studies, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Ivan Vasilj
; Faculty of Health Studies, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina ;School of Medicine, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Violeta Šoljić
; Faculty of Health Studies, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina ;School of Medicine, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
* Dopisni autor.
Sažetak
Cilj ove studije bio je istražiti utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje djelatnika primarne zdravstvene
zaštite. Ova prospektivna studija obuhvatila je 107 ispitanika medicinskog (51,5 %) i nemedicinskog (48,5 %) osoblja Doma
zdravlja (DZ) Mostar. Kao metoda istraživanja korišten je upitnik koji je sadržavao skalu depresije, anksioznosti i stresa
(DASS-21) i validirani kratki upitnik mentalnog zdravlja ljudi (MHI-5) tijekom pandemije bolesti COVID-19. Većina
ispitanika bila je mlađa od 45 godina. Nije postojala statistički značajna razlika između medicinskog i nemedicinskog osoblja
kako na DASS-21 tako ni na MHI-5 skali. Također, nije utvrđena statistički značajna razlika u raščlambi medicinskog kadra.
Prevalencija stresa među ispitanicima iznosila je 30 %, anksioznosti 54 % i depresije 31 %. Modelom multivarijatne logističke
regresije nađeno je da su dob > 45 godina (OR = 0,509; P = 0,016) i konzumiranje opijata (OR = 0,203; P = 0,023) bili
pozitivno povezani s depresijom (P = 0,042). Cjelokupna kriza vezana uz pandemiju bolesti COVID-19 dovela je do raznih
psihičkih poteškoća u općoj populaciji, ali u znatnom postotku i kod djelatnika u zdravstvu na svim razinama zdravstvene
zaštite. Stoga su neophodni novi pristupi u liječenju te samom tretiranju navedenih problema u mentalnom zdravlju.
Ključne riječi
COVID-19; mentalno zdravlje; djelatnici u zdravstvu
Hrčak ID:
342937
URI
Datum izdavanja:
30.9.2025.
Posjeta: 466 *