Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2025.64.03.17

Uzorci promjene neutrofilno-limfocitnog omjera u dva upalna reumatska poremećaja: sustavnog eritemskog lupusa i reumatoidnog artritisa

Antica Mihaliček orcid.org/0000-0001-8010-1984 ; Dubrava University Hospital, University of Zagreb, School of Medicine, Department of Internal Medicine, Department of Clinical Immunology, Allergology and Rheumatology, Zagreb, Croatia *
Branimir Anić orcid.org/0000-0003-4940-0577 ; University Hospital Centre Zagreb, University of Zagreb, School of Medicine, Department of Internal Medicine, Division of Clinical Immunology and Rheumatology, Zagreb, Croati
Ivan Marković ; Special Hospital for Pulmonary Diseases, Zagreb, Croatia
Ivan Padjen ; University Hospital Centre Zagreb, University of Zagreb, School of Medicine, Department of Internal Medicine, Division of Clinical Immunology and Rheumatology, Zagreb, Croati
Jadranka Morović-Vergles orcid.org/0000-0002-2672-8871 ; Dubrava University Hospital, University of Zagreb, School of Medicine, Department of Internal Medicine, Department of Clinical Immunology, Allergology and Rheumatology, Zagreb, Croatia

* Dopisni autor.

Sažetak

Povećani neutrofilno-limfocitni omjer (NLR) potencijalni je pokazatelj sustavne upale u brojnim stanjima i prediktor lošeg
ishoda, međutim obrazac njegove promjene (promjene u apsolutnom broju neutrofila i limfocita s posljedičnom promjenom
NLR-a) dosad nije istražen. Cilj ovog retrospektivnog istraživanja bio je utvrditi obrazac promjene NLR-a u sustavnoj upali.
Sustavni eritemski lupus (SLE) i reumatoidni artritis (RA) uzeti su kao primjeri sustavnog upalnog poremećaja. Uključeni
su bolesnici sa SLE (N = 146) i RA (N = 181). Prikupljeni su sljedeći podaci: broj leukocita, neutrofila i limfocita te CRP za
sve bolesnike; C3, C4, koncentracija hemoglobina i SLEDAI za SLE; broj otečenih i bolnih zglobova te DAS28CRP za
RA. NLR je izračunat iz apsolutnog broja neutrofila i limfocita u perifernoj krvi i koreliran s odgovarajućim pokazateljima
aktivnosti bolesti. U obje bolesti NLR je pozitivno korelirao s aktivnosti bolesti, ali uz drugačiji obrazac njegove promjene:
u SLE zbog sniženog broja limfocita, a istovremeno nepromijenjen broj neutrofila, a u RA zbog povišenog broja neutrofila
uz istovremeno nepromijenjen broj limfocita. Pri utvrđivanju NLR-a važno je istražiti i obrazac njegove promjene radi
ispravnog tumačenja i razumijevanja NLR-a u kontekstu patogeneze bolesti.

Ključne riječi

sustavni eritemski lupus; reumatoidni artritis; biomarkeri; sustavna upala; neutrofilno-limfocitni omjer

Hrčak ID:

342943

URI

https://hrcak.srce.hr/342943

Datum izdavanja:

30.9.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 471 *