Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.65241/wh.8.2.6

Dugotrajne psihološke posljedice potresa u Petrinji 2020. godine: presječna studija stresa i depresije u Sisačko-moslavačkoj županiji

Valentina Jesic orcid id orcid.org/0000-0001-7947-5233 ; Zavod za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, Klinićki bolnički centar Sestre milosrdnice, Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb, Hrvatska *
Jadranka Pavic orcid id orcid.org/0009-0006-9952-6505 ; Zdravstveno veleučilište, Mlinarska cesta 38, 10000 Zagreb, Hvatska

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 215 Kb

str. 43-52

preuzimanja: 123

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 261 Kb

str. 128-137

preuzimanja: 83

citiraj


Sažetak

Pozadina: Potres u Petrinji 2020. godine uzrokovao je velika
razaranja u Sisačko-moslavačkoj županiji, ostavljajući dugoročne
posljedice ne samo na infrastrukturu već i na mentalno zdravlje
lokalnih stanovnika. Cilj ove studije bio je procijeniti postojanost stresa
i povezanih psiholoških simptoma pet godina nakon katastrofe.
Metode: Presječna studija provedena je između listopada i prosinca
2024. korištenjem online upitnika koji je ispunilo 300 odraslih
stanovnika (u dobi od 18 do 70 godina) koji su živjeli u pogođenom
području tijekom potresa. Instrumentom su mjereni percipirani
stres, anksioznost, nesanica, depresija i simptomi povezani s
traumom. Za analizu razlika među skupinama i povezanosti
varijabli korišteni su deskriptivna statistika, jednosmjerna ANOVA,
Pearsonova korelacija i Mann-Whitneyjev U test.
Rezultati: Prosječna razina stresa bila je umjerena (M = 3,83, SD
= 2,40), dok je 35% ispitanika koji su prijavili visok stres (rezultati
od 6 do 8) čak i pet godina nakon događaja. Starije odrasle osobe
(od 61 do 70 godina) prijavile su značajno više razine stresa od
mlađih dobnih skupina (p < 0,01). Rezultati anksioznosti i depresije
bili su dosljedno visoki u svim dobnim skupinama (M = 4,69 i M =
4,82), bez značajnih razlika povezanih s dobi. Utvrđena je slaba, ali
statistički značajna korelacija između stresa i depresije (r = 0,13, p =
0,027), dok nije uočena značajna povezanost između razine stresa
i traženja stručne psihološke pomoći (p = 0.447).
Zaključci: Pet godina nakon potresa u Petrinji, psihološka patnja
i dalje postoji kod značajnog dijela stanovništva. Prilagođene
psihosocijalne intervencije, posebno za starije odrasle osobe,
ključne su za smanjenje dugoročnih opterećenja mentalnog zdravlja.

Ključne riječi

Trauma od potresa; psihološki stres; starije odrasle osobe; dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje.

Hrčak ID:

343010

URI

https://hrcak.srce.hr/343010

Datum izdavanja:

24.12.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 425 *