Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Šuma jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum /Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u Vinodolskom zaleđu

Joso Vukelić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Davor Racić ; Hrvatske šume UŠP Senj
Dario Baričević ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 2.302 Kb

str. 387-397

preuzimanja: 598

citiraj


Sažetak

U radu se fitocenološki analiziraju mješovite sastojine jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u vinodolskom zaleđu. Iako su već istraživane (Rac 1995) u fitocenološkom smislu je izostala cjelovita analiza i usporedba s ostalim područjima Hrvatske. Zajednica je predstavljena s deset snimaka načinjenih u očuvanijim i suvislijim kompleksima na približno 250 ha njezina rasprostranjenja i nadmorskim visinama od 700 do 900 m. Ukupno su registrirane 84 vrste, prosječno po snimci 41, a njihova sociološka pripadnost relativno je složena, što su pokazala i prijašnja istraživanja na Biokovu (Trinajstić 1983, 1987). U odnosu na biokovske sastojine zabilježene su 54 nove vrste, a izostaje 46, među njima Pulmonaria visianii i Lonicera alpigena izdvojene kao svojstvene vrste asocijacije. U sloju drveća dominira Abies alba, podstojno i Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja pridolaze 34 vrste, bujnošću dominiraju one termofilne svojstvene za red Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog rašća prevladavaju mezofilne vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. Također je za vinodolske sastojine specifičan pridolazak hrasta kitnjaka i nekih drugih vrsta slabije izražene socijalne pripadnosti i mezofilnoga karaktera.
Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom zaštitne panjače trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %.

Ključne riječi

ekološki uvjeti., florni sastav, Ostryo-Abietetum, vinodolsko zaleđe

Hrčak ID:

31257

URI

https://hrcak.srce.hr/31257

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.059 *