Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Arheološka istraživanja brončanodobnog nalazišta Bobinac-Kozerina pećina iznad Sinca u Lici

Neven Šuica orcid id orcid.org/0000-0002-1045-3623 ; Speleološki klub Ursus spelaeus, Karlovac
Nataša Cvitanović ; Speleološki klub Ursus spelaeus, Karlovac
Krešimir Raguž orcid id orcid.org/0000-0003-1519-1105 ; Speleološki klub Ursus spelaeus, Karlovac
Hrvoje Cvitanović orcid id orcid.org/0000-0002-9118-8816 ; Speleološki klub Ursus spelaeus, Karlovac
Tatjana Kolak ; Muzej Like Gospić
Alberta Arena orcid id orcid.org/0009-0005-2653-7775 ; Austrian Archaeological Institute, Austrian Academy of Sciences
Mario Gavranović orcid id orcid.org/0000-0001-6249-1819 ; Austrian Archaeological Institute, Austrian Academy of Sciences
Irene Petscho orcid id orcid.org/0009-0008-0391-6504 ; Austrian Archaeological Institute, Austrian Academy of Sciences
Lukas Plan orcid id orcid.org/0000-0002-4818-2742 ; Natural History Museum Vienna


Puni tekst: hrvatski pdf 3.964 Kb

str. 178-188

preuzimanja: 81

citiraj


Sažetak

Višegodišnjim istraživanjem pećine Bobinac-Kozerina iznad Sinca, u blizini Otočca, došlo se do vrlo zanimljivih
arheoloških nalaza: čitave keramičke posude, ostatci gorenja u zadnjoj dvorani, te više komada dobro očuvanih
drva naslaganih u srednjem dijelu pećine, od kojih je jedan komad izdubljen i izgleda da je korišten kao baklja ili
kao drvena posuda, kao i vrlo dobro očuvani ulomci keramičkih posuda u prvoj dvorani i malom kanalu na dnu
ove pećine. Čini se da su u Bobinac-Kozerinu ljudi ulazili višekratno, unoseći keramičke posude zasad nepoznatoga
sadržaja, da su unutra palili vatru, boravili, unosili drvo (analize su pokazale da se radi o hrastu), te sagradili jedan
kameni podest na samome kraju pećine. O višekratnoj upotrebi i to više ljudi, govore izlizanost stijena na nekoliko
mjesta pogodnih za hvatanje pri prolasku u unutrašnjosti pećine, kao i veća količina većih keramičkih posuda. S
obzirom na konfiguraciju pećine te karakter nalaza, vrlo je vjerojatno da je riječ o nekoj vrsti svetišta, a ne o mjestu
za zbjeg. Keramički repertoar po tipološkim se karakteristikama može datirati u završnu fazu srednjeg brončanog
doba, a to potvrđuju i radiokarbonski datumi te analiza odlomljenih dijelova sige na ulazu u zadnju dvoranu (urantorij
metoda). U sklopu istraživanja uzeti su i uzorci iz posuda kako bi se utvrdio njihov mogući sadržaj (analizom
ostataka lipida iz stijenki posuda). U lokalnom kontekstu zanimljivo je da se radi o speleološkom objektu malo više
od kilometra (a u istom brdskom masivu) udaljenom od čuvenog lokaliteta – pećine Bezdanjače pod Vatinovcem,
u kojoj je pronađeno više stotina skeleta iz srednjeg i s početka kasnog brončanog doba. Provedena istraživanja i
dodatne analize pružaju nam mogućnost da rasvijetlimo namjenu Bobinca-Kozerine te da dobijemo nova saznanja
o ritualnim aktivnostima prapovijesnih zajednica u Lici.

Ključne riječi

speleologija, arheologija, srednje brončano doba, Sinac, Lika

Hrčak ID:

343526

URI

https://hrcak.srce.hr/343526

Datum izdavanja:

17.1.2026.

Posjeta: 249 *