Pregledni rad

Prednosti i ograničenja laboratorijske alergološke dijagnostike

Slavica Dodig orcid.org/0000-0002-3419-5171 ; Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska *
Darko Richter orcid.org/0000-0002-6559-9056 ; Dom zdravlja Zagrebačke županije, Ispostava Zaprešić, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Laboratorijska dijagnostika alergija evoluirala je od početnog određivanja broja eozinofilnih granulocita u krvi do sofisticiranijih, osjetljivijih i specifičnijih metoda. Napredak u dijagnostici bilo je otkrivanje imunoglobulina E (IgE), uključujući određivanje najprije koncentracije ukupnoga IgE (uIgE), a potom i koncentracije specifičnoga IgE (sIgE) te eozinofilnoga kationskog proteina (ECP). Početkom 21. st. počinju se primjenjivati naprednije metode kao što je komponentna odnosno molekulska dijagnostika kojima se određuje koncentracija sIgE-a prema pojedinačnim alergenskim komponentama/molekulama, kao i ispitivanje aktivacije bazofilnih granulocita (BAT) ex vivo. Svaka od spomenutih metoda ima svoje domete, odnosno specifične mogućnosti, ali i ograničenja. Određivanje uIgE-a primjenjuje se za probir osoba s povećanom koncentracijom IgE-a; atopija se dokazuje temeljem specifične preosjetljivosti, tj. pozitivnim prick-testom i povećanom koncentracijom sIgE-a. Pri tome na općenitom kliničkom planu atopija podrazumijeva tri stanja (atopijski dermatitis, astmu, alergijski rinitis) kod kojih se očekuje povećana koncetracija sIgE-a. Komponentna dijagnostika otkriva prave i križno-reaktivne alergenske molekule i omogućuje procjenu stupnja težine bolesti. Određivanjem ECP-a i BAT-a ispituje se funkcionalna sposobnost eozinofilnih i bazofilnih granulocita. Opisane metode, osobito komponentna dijagnostika i BAT, značajno pridonose da liječnik na temelju anamneze, kliničke slike i ostalih dijagnostičkih postupaka in vivo postavi dijagnozu i primijeni odgovarajuću terapiju. Danas je započela era primjene tehnologija „omike“ (npr. genomike i proteomike) kao i metoda umjetne inteligencije koje, uz umjetnu inteligenciju za analizu podataka, vode u personaliziranu alergološku dijagnostiku.

Ključne riječi

laboratorijska dijagnostika; IgE; komponentna dijagnostika; tehnologije omike; umjetna inteligencija

Hrčak ID:

343593

URI

https://hrcak.srce.hr/343593

Datum izdavanja:

20.1.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 399 *